Petričićev spomenik Branku Ćopiću upoznaje današnju decu sa legendarnim piscem

Branko Ćopić, širok čitav metar, a visok tri, sa sveskom u ruci i likovima iz svojih dela osvanuće u nedelju u Jevremovoj ulici. U opuštenom stavu, otvorenih usta, kao da izgovara neku reč, on stoji na svojim delima. Ovaj slikoviti, dvodimenzionalni spomenik podsetiće prolaznike na dela Branka Ćopića čija stogodišnjica rođenja se obeležava ove godine. […]

Branko Ćopić, širok čitav metar, a visok tri, sa sveskom u ruci i likovima iz svojih dela osvanuće u nedelju u Jevremovoj ulici. U opuštenom stavu, otvorenih usta, kao da izgovara neku reč, on stoji na svojim delima. Ovaj slikoviti, dvodimenzionalni spomenik podsetiće prolaznike na dela Branka Ćopića čija stogodišnjica rođenja se obeležava ove godine. Za ideju je zaslužna Ustanova kulture „Parobrod“.

 

branko copic dusan petricic– To je rad Dušana Petričića i biće prijemčiv deci i roditeljima. U nedelju će da ugleda svetlost dana kod Ustaneove kulture „Parobrod“ u okviru manifestacije u Jevremovoj. Ova stensil statua će biti na svim značajnim manifestacijama na otvorenom u aprilu i maju, od „Jevremove“ do „Miksera“. Na kraju ćemo, ga postaviti u blizini Brankovog mosta na prometnoj ruti da ostane neformalni trajni spomenik – kazao je za „Blic“ Zlatko Crnogorac, izvršni producent „Parobroda“ dodajući da će to biti u saradnji sa gradom, a ne obična gerilska akcija.

- Advertisement -

Kako kaže, ideja je da se dobronamerno skrene pažnja na to da bi stogodišnjicu rođenja velikog pisca trebalo obeležiti onako kako dolikuje, al i da se animiraju najmlađi čitaoci da pročitaju neko od njegovih dela.

– Za razliku od prošlogodišnjeg dostojanstvenog jubileja 150. godina Branislava Nušića koga su premijerno igrala gotovo sva pozorišta, sa Brankom Ćopićem se dešava neki opšti muk. Već je april i neverovatno je da se ništa nije najavilo. Uz Andrića i Crnjanskog on je jedan od najvećih pisaca 20. veka. Današnja deca, koja bi trebalo da su glavni čitaoci Branka Ćopića ne znaju ni nazive njegovih dela, a neki čak ni ko je on. Trebalo bi decu isprovocirati preko roditelja koji su čitali njegova dela – dodaje Crnogorac.

Kako kaže naš sagovornik, pokrenuće se i inicijativa da mališani Starog grada, Beograda ili Srbije ove godine dobiju na poklon neko od Ćopićevih dela, poput „Orlovi rano lete“ ili „Magareće godine“.

– Pokušaćemo i da ispravimo nepravdu da most koji još uvek nezvanično nosi njegovo ime, ozvaničimo makar pozicioniranjem ove svojevrsne statue. U saradnji sa opštinom. želimo da osnovcima ne samo sa Starog grada nego i šire poklonimo bukvar našeg detinjstva “Magareće godine”. Da organizujemo prvi pop up festival posvećen Ćopiću od toga kako ga vide današnji satiričari, karikaturisti, tviteraši čiji je on, sa Jeretičkom pričom, bio preteča. Da repriziramo filmove i serije od „Orlovi rano lete” do „Osme ofanzive”, pa dokle dobacimo i koliko široki front napravimo – najavljuje Crnogorac.

Izvor: Blic

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img