Šta je mizofonija i da li je povezana sa anksioznošću i depresijom

Dok se većina ljudi oseća neprijatno kada neko turpija nokte, oni koji pate od mizofonije mogu imati jednako intenzivnu reakciju na zvukove kao što su, hrkanje, disanje i žvakanje. Istraživanja sugerišu da je mizofonija rasprostranjenija nego što se mislilo.

Istraživanja sprovedena širom Evrope sugerišu da stanje mizofonije „deli gene“ sa anksioznošću, depresijom i posttraumatskim sindromom (PTSP).

Psihijatar sa Univerziteta u Amsterdamu Dirk Smit i njegove kolege analizirali su genetske podatke iz Konzorcijuma za psihijatrijsku genomiku, potom „UK Biobank“ i „23andMe“ baza podataka, i otkrili da ljudi koji su prijavili da imaju mizofoniju, imaju veću verovatnoću da imaju genetsku sliku kao i ljudi sa psihijatrijskim poremećajima, i obolelima od tinitusa i PTSP-a.

- Advertisement -

„Nalazi bi mogli da ukažu na zajedničku neurobiološku postavku, a to bi moglo da sugeriše da bi se tehnike lečenja koje se koriste za PTSP takođe mogle koristiti za mizofoniju“, navode istraživači u svom radu.

To ne znači da mizofonija i ova druga stanja moraju nužno imati zajedničke mehanizme, već da neki od genetskih faktora rizika mogu biti slični.

Jedno prethodno istraživanje je pokazalo da ljudi koji imaju mizofoniju imaju i veću verovatnoću da pate od stanja kao što su čest osećaj zabrinutosti, krivice, usamljenosti ali i od neuroza.

Reakcije na zvuk kreću se od iritacije i ljutnje, do uznemirenosti koja ozbiljno ometa svakodnevni život.

S druge strane, pokazalo se da ljudi sa poremećajem autističnog spektra (ASD) ređe pate od mizofonije, što je neočekivano jer osobe sa autističnim spektrom poremećaja imaju smanjenu toleranciju na zvukove.

- Advertisement -

„Naši rezultati sugerišu da su mizofonija i ASD relativno nezavisni poremećaji u pogledu genetičkim varijacija. To otvara mogućnost da razmatramo i druge oblike mizofonije, koji su uglavnom vođeni besom ili drugim negativnim izražavanjem emocija“, pišu istraživači u svom radu.

Foto: Canva

Inače, zvuci-okidači zavise od određenih osobina ličnosti. Smit i kolege upozoravaju da su njihovi podaci uglavnom zasnovani na istraživanjima u okviru evropskih populacija, tako da se iste veze možda ne bi pojavile u drugim narodima.

Ipak, studija je pružila naznake o tome gde bi dalja istraživanja mogla da se fokusiraju na pronalaženje biološkog mehanizma koji stoji iza mizofonije.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Frontiers in Neuroscience.

Izvor: RTS.rs

spot_img

Najnovije

Psihološkinja objasnila – zašto nije dobro da dete uvek bude poslušno

Roditelji žele da deca budu poslušna, ali to nije dobro - psihološkinja upozorila na tihu i skrivenu opasnost

Poremećaj protivljenja i prkosa kod dece (ODD) – kako prepoznati da postoji problem

Opozicioni prkosni poremećaj (engl. oppositional defiant disorder = ODD) je termin koji se koristi za decu i adolescente koja pokazuju ponavljajući obrazac prkosnog i negativnog ponašanja prema ljudima

Dobre vesti za roditelje trojki, četvorki, petorki, šestorki i duplih blizanaca: Stiže stalna novčana pomoć

Evo šta vam je potrebno od dokumenata i gde se podnose kako biste ostvarili pravo na ovu pomoć

Volite pečeno kestenje? Evo saveta kako da ih pripremite kod kuće

Kesteni vrući, vrući... S nestrpljenjem smo dočekali sezonu omiljenih šumskih plodova – kestena!

Kako da ZAISTA steknete poštovanje svoje dece? Svaki roditelj tome teži

Deca će vas poštovati tek kad naučite ovu moćnu rečenicu - jednostavna je, a menja sve

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img