spot_img
spot_img

Studija: Kakve simptome su imala deca obolela od Kovida-19

Medicinske studije u Evropi o deci oboleloj od Kovida-19 su retke. Preminulo je četvoro od 582 dece, od čega je dvoje imalo prateće bolesti.

Simptomi su generalno blagi, a pojedinca deca koja su se testirala na korona virus nisu pokazivala simptome. Međutim, jedno od desetoro dece završilo je na intenzivnoj nezi.

Lekari kažu da da studija uliva nadu, ali da naučnici tek treba da pronađu najadekvatniju terapiju za decu koja razviju najteži oblik bolesti.

- Advertisement -

Šta pokazuje studija?

Tim istraživača, koje predvode naučnici iz Instituta pri dečijoj bolnici Great Ormond Street u Londonu, pratio je stanje 582 deteta uzrasta od 3 do 18 godina iz 25 evropskih zemalja. Sva ova deca imala su pozitivan test na Kovid-19 na vrhuncu epidemije u aprilu.

Među četiri preminula deteta (0.69 odsto uzorka), nijedno nije bilo mlađe od 10 godina, a dvoje među njima su imala druge bolesti.

Više od polovine dece obuhvaćene studijom bilo je na bolničnom lečenju, dok je 8 odsto završilo na intenzivnoj nezi.

Kakve simptome su deca imala?

Deca su najčešće imala groznicu (65 odsto), infekciju gornjeg dela respiratornog trakta (54 odsto), upalu pluća (25 odsto) i gastrointestinalne simptome (22 odsto).

- Advertisement -

Pojedina deca (16 odsto), koja su uglavnom testirana jer su bila u kontaktu sa zaraženom osobom, nisu pokazivala nikakve simptome.

Naučnici ističu da je stopa smrtnosti među decom „značajno niža“ nego što studija pokazuje, s obzirom na to da pojedina deca, kod kojih su se pojavili blagi simptomi, još nisu bila testirana za vreme studije.

Oni dodaju da je potrebno da prikupe još podataka, kako bi pomogli lekarima u odabiru najbolje terapije za decu koja obole od Kovida-19.

„Ipak, nezanemarljiv broj dece imao je teški oblik Kovida-19, koji je zahtevao intenzivnu negu. Na to bi trebalo uzeti u obzir prilikom planiranja i određivanja prioriteta zdravstvenih resursa kako se pandemija dalje bude razvijala“, rekao je.

Deca koja su bila zaražena drugim respiratornim virusima pored Kovida-19 češće su morala na intenzivnu negu.

„To bi moglo imati značajne implikacije na predstojeću zimu, kada se češće javljaju infekcije poput prehlade i gripa“, kaže dr Begona Santijago-Garsija iz Univerzitetske bolnice Gregorio Maranon u Madridu, Španija.

- Advertisement -

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu The Lancet Child and Adolescent Health journal.

 

Izvor:  BBC News na srpskom

spot_img
spot_img

Najnovije

Kako pravilno izabrati školski ranac za dete?

Najskuplji ranac nije nužno i najbolji. Pravi izbor je onaj koji odgovara građi vašeg deteta, udoban je, dovoljno lagan i funkcionalan za njegove svakodnevne školske obaveze.

Batine deluju — i upravo je to problem

Udarac može zaustaviti ponašanje u nekoliko sekundi. Ali zaustavljeno ponašanje nije isto što i naučeno ponašanje. Piše: Samra Dedić

Psihološki imunitet: Zašto je sposobnost da padnu i ustanu najvažnija lekcija koju deca uče

Dete koje ima razvijen psihološki imunitet lakše će podneti pritisak vršnjaka, znaće kako da se izbori sa kritikama i neće imati potrebu da kroz agresiju prema drugima leči sopstvenu nesigurnost.

Tri bronze za članove reprezentacije Srbije na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike

Međunarodna olimpijada iz informacije za učenike srednjih škola održala se u Uzbekistanu od 9. do 16. avgusta i okupila je 357 takmičara iz 97 zemalja

„Bojim se škole“: Kako razgovarati sa predškolcem o onome što ga čeka od 1. septembra?

Možda strah neće nestati posle jednog razgovora. Dete će se možda istom pitanju vraćati više puta, naročito kako se 1. septembar bude približavao.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img