Svaki predmet može da bude važan u zavisnosti od toga kakve lekcije ponesemo

Samo nije svakome važan svaki predmet. Nije svako rođen za svaki predmet. A druga stvar koja je jako bitna je način na koji mi saznajemo o tom predmetu.

Iako ljudi uglavnom veruju da su najvažniji predmeti u školi oni “najozbiljniji” kao što su matematika, srpski, geografija, istorija i slično, ipak, stručnjaci se ne bi složili.

Učiteljica Marija Vujanović, psihološkinja Ana Mirković i dramska pedagoškinja Sonja Leštar gostovale su u podkastu “Zdrava priča sa Dolores” gde se između ostalog pričalo o nastavnim predmetima i kakav uticaj imaju na decu.

- Advertisement -

“Matematika, srpski…to se sve nauči. I ide. I kroz fizičko vežbaš matematiku. Skoči tri skoka levo, tri desno i ti prostorni odnosi. Preskačeš vijaču pa moraš da brojiš koliko si puta skočio. Gađaš u metu, pa ta meta ima neke brojeve, pa sabiraš koji je tim najviše poena skupio. Likovno, kad nacrtaš nešto, uradiš rad, pa izađeš ispred drugara da pokažeš rad, ti moraš isto da pričaš, da objasniš šta si nacrtao, zašto si tako nacrtao, zašto je to tebi važno, zašto si to izabrao. Imaš srpski jezik. Svi ti važni predmeti, srpski, matematika, svet oko nas, sve to vežbaš i radiš kroz muzičko, likovno i fizičko. Uostalom, mala deca tako zadovoljavaju i potrebu za kretanjem, a opet uče. Muslim da je to najvažnije od prvog do četvrtog razreda”, objasnila je svoj stav Marija. 

Psihološkinja Ana Mirković ukazala je da upravo ovi predmeti detetu daju najviše mogućnosti da se izrazi i da pokaže svoju ličnost. 

“Na matematici mi prosto radimo zadatak, ali kada crtate vi imate skoro pa projektivni test, da dete izbaci ono što je njemu važno. Ja mislim da svaki predmet može da bude važan u zavisnosti od toga kakve lekcije ponesemo sa tog predmeta. Mi obično pričamo o gradivu, a gradivo se fakat zaboravi. Mislim, koliko ispita smo položili i ne možemo da se setimo šta smo tu obrađivali. Ali te neke lekcije su vezane za samo gradivo i za pristup nastavnika ili učitelja”.

Sonja Leštar koja se bavi dramskom pedagogijom u Školi glume i kreativnosti za odrasle „Lunart“ i profesor je scenskih umetnosti na istoimenom smeru u novosadskoj Gimnaziji „Laza Kostić“ istakla je sledeće:

“Postoji jako puno važnih predmeta. Na papiru oni su svi jako dobri. Zaista mislim da su svi predmeti podjednako važni. Samo nije svakome važan svaki predmet. Nije svako rođen za svaki predmet. A druga stvar koja je jako bitna je način na koji mi saznajemo o tom predmetu. Mislim da je predmeta mnogo. U Gimnaziji oni imaju 16 ili 18 predmeta.”

- Advertisement -

Ona zaključuje da je jako teško održati koncentraciju tokom školskog dana usled velikog broja predmeta. Nemoguće je da deci bude svaki predmet jednako važan. 

Celu epizodu pogledajte ovde. 

spot_img

Najnovije

Pismo jedne majke: Upomoć! Moje dete nema prijatelje…

Postoje deca koja svet doživljavaju intenzivnije i dublje. Koja posmatraju, promišljaju i pokušavaju da razumeju. Ipak, da ne znači da je tvoje dete rođeno sa greškom samo zato što ne funkcioniše kao većina.

Bundevara – kraljica jesenjih dezerta (recept)

Najvažniji sastojak je svakako aromatična bundeva, ali je i dobar recept posebno umeće

Nijedno od troje dece princa Vilijama i princeze Kejt ne poseduje smartfon

"Mi smo fizički prisutni, ali mentalno odsutni, i nismo u stanju da se u potpunosti posvetimo komunikaciji sa ljudima ispred sebe", napisala je princeza Kejt

Danska planira zabranu društvenih mreža za decu mlađu od 15 godina

Danska premijerka Mete Frederiksen najavila je da vlada planira da zabrani korišćenje društvenih mreža deci mlađoj od 15 godina, upozorivši da "mobilni telefoni i društvene mreže kradu detinjstvo".

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img