Sve zamke divljih kupališta: Roditelji posegno obratite pažnju, dete se udavi za tren!

Deca danas najviše vremena provode na društvenim mrežama, uz televiziju, video igre, i većina njih je manje spretna da se snađe u prirodi.

Piše: Vladimir Lojanica

Deca danas najviše vremena provode na društvenim mrežama, uz televiziju, video igre, i većina njih je manje spretna da se snađe u prirodi. Tako i na rekama, i zato nam poslednjih dana često stižu vesti o utapanjima.

- Advertisement -

Ovo za „Blic“ kaže Nenad Stojković, profesionalni ronilac i instruktor plivanja iz Ovčar Banje, navodeći da je osnovni razlog nesreća na kupalištima needukovanost dece i nepoštovanje pravila na vodi.

Samo u periodu od 21. do 26. juna vode u Srbiji su odnele šest života, uglavnom mladih, a pet nesreća dogodilo se na rekama i jezerima.

– Koliko sam čuo, niko od njih nije stradao što je bio neplivač. Utopili su se jer nisu poštovali pravila ulaska u vodu, pogotovo u vreme ekstremno visokih temperatura, i nisu znali ćudi reka i jezera – ukazuje Stojković.

Kada se spomene ternim „plivač“, nastavlja on, treba praviti razliku između onih koji su plivanje naučili na bazenima, i onih koju su ovu veštinu savladali na reci. Reka kao džungla, planina, pustinja, grad, navodi Stojković, ima svoje momente koji se moraju znati i poštovati.

Ne možeš dođi biciklom pa uskočiti u hladnu reku

– Nije isto plivati na bazenima, gde je temperatura 26-27 stepeni, i u tekućoj vodi koja je osetno hladnija. Najviše nesreća događa se zbog loše adaptacije na hladnu vodu. Najveća je greška na reku i svako drugo kupalište doći vruć, a mladi uglavnom dođu biciklom, i onda vrući jurnuti u vodu bez prethodne pripreme. Kada se sa spoljne temperature 35-36 stepeni uđe u vodu koja je 22-23 stepena, često i manja, organizam doživi šok. Dolazi do sušavanja krvnih sudova i blokade srca, i onog najgoreg. Jezera imaju svoje zamke. Voda blizu obale je topla što kupača povede da otpliva dalje. A onda uđe u hladnu zonu metar ispod površine gde lako može dođi do sužavanja krvnih sudova i blokade srca, – priča Stojković.

- Advertisement -

Svaki dan, naročito u sezoni kupanja, deci treba pričati, smatra on, pa i dosađivati im, da se u vodu ulazi postepeno, kvaseći deo po deo tela da bi se naviklo na temperaturu vode i kardiovaskularni sistem stabiliziovao.

Najgora su divlja kupališta

– Mladima je najlakše reći da izbegavaju divlja kupališta. Ljudi se dave i na uređenim, pred spasiocima. Neophodna je edukacija. Deca slabo poznaju prirodu i njene ćudi, a reke su jedan od najopasnijih segmenata prirode. Možeš da pogrešiš na planini i zalutaš, ali se posle se nekako snađeš ili te pronađu, ali reka greške ne prašta. Od malih nogu decu treba voditi u prirodu, pa i na reku, pričati im da je ona lepa, ali i da je opasna, naučiti ih kako se u nju ulazi, da je voda hladnija, šta je brzak. To je period u kome se počinje stvarati svest koju kasnije treba nadograđivati kroz osnovnu školu. Svaki grad mora imati trenere, instruktore, animatore koji će učiti decu o zamkama prirode. U najmanju ruku profesori fizičkog bi poslednjih nedelja školske godine, uoči početka kupališne sezone, đake odvesti na bezen, reku, jezeru, i pričati im o ćudima kupališta, – priča sagovornik „Blica“.

Bitan korak ka sprečavanju nesreća na vodama, potencira ronilac i instuktor plivanja je dostupnost sportu mladima.

– Mnogi roditelji ne mogu da priušti deci članstvo u sportskim klubovima. Toga ovo društvo treba biti svesno i mora naći način da se treneri, između ostalog i učitelji plivanja, plaćaju iz budžeta gradova, države, sportskih saveza, kako god – kaže Nenad Stojković.

Sve zamke divljih kupališta i kako ih izbeći

- Advertisement -

Divlja kupališta su sve reke, jezera, bare koja nemaju uređene plaže i na kojima ne postoje spasilačke službe. Obično su u van gradova, u netaknutoj prirodi, lišene gužve, i kao takva mame kupače. Ali imaju svoje zamke.

Ako im je već teško odoleti, kako se ponašati na njima da ne bi došlo do neželjenih posledica. Nenad Stojković, profesionalni ronilac i instruktor plivanja iz Ovčar Banje, kaže da je osnovno načelo ponašanja na svim, pa i divljim kupalištima, adekvatna priprema za ulazak u vodu. Nikako se ne kupati pod dejstvom alkohola, kaže on, a neplivačima se ne preporučuje da ulaze u vodu dalje od pojasa.

– Deca uglavnom nauče da plivaju na bazenima, gde je tempetatura 26 stepeni, a onda dođu na tekuće vode koje su mnogo hladnije i na kojima važe druga pravila – upozorava.

Osnovno pravilo

Osnovno pravilo za divlja kupališta, priča on, je da plivači početnici nikako ne dolaze sami i ne udaljavaju se od društva, jer i najmanja povreda, u trenucima kada nema ko da pomogne, može da dovede do fatalnog ishoda.

– Nikako ne ulaziti vruć u vodu. Mladi znaju da na kupalište dođu biciklom ili posle neke aktivnosti, a onda uskoče u vodu. A temperaturna razlika od 10 stpeneni dovoljna je da izazove nevolje. Najbolje je najpre neko vreme provesti u hladovini, a potom se lagano pokvasiti po nogama, rukama, grudima, u predelu oko srca, po vratu. Zatim sačekati par minuta i tek onda ući u vodu. To rešava 99,9 odsto problema koja mogu nastati pri ulasku, – kaže Stojković.

Pravila ulaska važe za sve vode, a divlja kupališta imaju svoja posebna. Nepoznat teren, skakanje, hladna i mutna voda su opasnosti koje vrebaju.

Ne skakati u nepoznato

– Nikako ne skakati u nepoznato pre nego što proverite da li je dovoljno duboko, čak iako ste tu ranije skakali. Bujica je možda u međuvremenu navukla granje ili nešto drugo što zna da bude kobno. Mutna voda nije za kupanje, a svaka ispod 20 stepeni je rizična za one koji su navikli na tople bazene. Na divljim kupalištima ne treba plivati daleko od obale ako nisi fizički spreman, a to naročito važi za decu koja žele da se istaknu u društvu. U hladnoj vodi ne treba plivati snažno i naglo – kaže profesionalni ronilac i instruktor plivanja.

Prskanje i guranje u vodu – ni pod razno, jer temperatura može da „preseče“, a javi se i strah koji, u situacijama kada nema spasioca, zna da dovede do tragedije.

Jezero ima svojih opasnosti

– Jezera nose svoje opasnosti. Na samoj površini vode blizu obale temperatura je prijatnih 24-25 stepeni i kupača povuče da otpliva dalje. U nekom trenutku plivač se odmori i spusti noege, a tu je već hladnija voda koje može da izazove blokadu srca zbog sužavanja krvnih sudova. Važno je znati da voda 30 puta brže smanjuje temperaturu ljudskog tela nego vazduh. Divlja kupališta na rekama su priča sa posebnim rizikom jer svaka reka ima svoje ćudi i sušta je suprotnost od bazena. Mesta gde su brzaci i gde se dubina naglo menja treba izbegavati. Dovoljno je da deca koja su učila plivanja na bazenu uđu u neravnopravnu borbu sa vodom i zakače se stenje ili granje i eto tragedije, – kaže Nenad Stojković.

Divlja kupališta, napominje on, su nekada bila mnogo manje rizična nego sada. Ne što su uslovi na vodama bili bolji, nego što su kupači bili obučeniji i mnogo polje poznavali prirodu.

– Nisu to više one generacije od pre 30-40 godina koje su rasle bez računara i koje su se svaki letnji dan provodile na vodi, kupale, pecale, vozile čamce. Današnja deca su otuđena o prirode i sporta, i najbolje se snalaze sa dva prsta kojima komanduju „mišem“. Ključ svega je edukacija mladih u prirodi,a sa njom i učenje plivanja sa kojima treba početi od predškolskog uzrasta. Mladi ne znaju šta im preti iz vode jer nema ko da ih uputi u to, – ukazuje Nenad Stojković.

Deca se udave za sekund

Miodrag Jović, šef spasilačke službe Ade Ciganlije, upozrava da decu bukvalno ni sekund ne treba ispuštati iz vida.

Deca mlađa od šest godina ne bi smela bukvalno ni sekund da budu u vodi bez nadzora odrasle osobe, jer je toliko malo vremena i potrebno da dođe do tragedije, upozorava Jović i dodaje i da su čak polovina mlađih od 30 godina u Srbiji neplivači.

Kako nam objašnjava, mehanizam davljenja kod dece je drugačiji, jer deca od 5, 6 godina ili mlađa, nemaju odbrambeni mehanizam kao odrasli ljudi.

– Ukoliko dete padne ispod površine, a nema nikod pored da ga odmah izvuče, za tren može biti fatalno – upozorio je Jović.

Izvor: Blic

spot_img

Najnovije

Veliki protest studenata, roditelja, đaka, prosvetara i IT-jevaca ispred Školske uprave Novog Sada

"Više hiljada ljudi okupilo se kod DIF-a, na Trgu slobode i kod Futoške pijace i u protestnim šetnjama se spojili ispred Školske uprave"

Dve roditeljske greške koje pretvaraju decu u narcise

Roditeljstvo nije ni malo lak posao, a podizanje emocionalno stabilne dece je još veći izazov

Namirnice koje regulišu nivo šećera u krvi

Održavanje stabilnog nivoa šećera u krvi ključno je za opšte zdravlje, bez obzira imate li dijabetes ili ne.

Divergentno mišljenje kod dece: Kako podstaći kreativnost i maštovitost od malih nogu

Deca su po prirodi radoznala i kreativna, ali da li im dopuštamo da slobodno istražuju i razmišljaju na svoj način? Saznajte kako da negujete divergentno mišljenje kod dece i zašto je ono ključno za njihov razvoj.

Roditelji novosadske osnovne škole pokrenuli pitanje ZAUSTAVLJANJA školske godine

Zahtevom su se obratili nadležnim institucijama kako bi se odreagovalo na trenutno stanje na svim obrazovnim nivoima

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img