Tag: dizajn za decu

Kad se ukrste ljuljaška i daska za surfovanje

Sada je surfovanje kroz vazduh zabava u kojoj mogu da se okušaju i deca i odrasli.

Vrtić kao poljoprivredno domaćinstvo koje decu uči gajenju hrane

Predškolske bašte deci omogućavaju da nauče kako da gaje svoju hranu sopstvenim rukama, kao i da se zbliže sa životinjama.

Izum mladog Obrenovčanina bi mogao roditeljima da uštedi 40.000 dinara

Matija je prvi put na ideju za ovaj projekat došao gledajući kako se njegova sestra muči da odvikne dete od noše.

Japanci decu uče o bojama uz tempere koje podstiču na razmišljanje

Dizajneri iz Japana napravili su "Bezimene boje" kako bi počeli da uče decu o bojama na sasvim drukčiji način. Umesto da ispišu nazive boja na tubana, oni su na njih stavili "jednačine" koje pokazuju koje osnovne boje i u kojim proporcijma, čine boju unutar tube. Na taj način mališani, razvijajući vijuge, uče kako se dobijaju različite boje.

Tata stolar napravio stolicu za čitanje učetvoro

Talentovani stolar Hal Tejlor obožava da čita priče svojoj deci. Međutim, kada mu se rodila treća ćerka, Rouz, nastao je problem. Naime, svo troje...

Mini igralište u Danskoj dokazuje da uvek može da se obezbedi prostor za najmlađe

Minimalističkog dizajna inspirisanog talasima, ova konstrukcija ohrabruje malo rizičnije oblike igre - penjanje, balansiranje, kešanje.
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama