Tag: imena

Najsrećnija srpska imena za decu sa prelepim značenjem

Biranje imena za dete jedan je od najuzbudljivijih životnih zadataka, a u srpskoj i mnogim drugim kulturama, dosta se gleda na značenje imena

15 najlepših grčkih imena za devojčice: Kratka su i moderna

Biranje imena za bebu je jako lepo i intimno iskustvo, a ponekad je za roditelje i malo iscrpljujuće, naročito ako ne znaju u kom smeru da "traže" ime.

Najlepša stara imena za devojčice – sa dubokim značenjem

U prošlosti se verovalo da reč ima dejstvo magije, te su roditelji davali deci imena sa snažnim značenjem

Priče u prolazu: Mit o Zevsu i Milovanu

Sad da ja njima kažem da je Zevs ustvari slinavi trogodišnjak koji se upiškio na toboganu i da nije ništa bolji od Milovana iz Prnjavora, one meni ne bi poverovale.

Evo kakva su se imena davala deci 1981. godine: Roditelji su hteli moderno!

Danas se sećajmo davne 1981. godine i kakva su imena deca dobijala u Jugoslaviji. Prenosimo vam tekst objavljen u časopisu Nada, davne 1981. godine:

Uroš, Ema, Milica ili Luka: Otkrijte koja su to najpopularnija imena u Srbiji

Milica Jovanović, Dragan Petrović, Zoran Nikolić... Pogledajte koja su to najčešća i najpopularnija imena u našoj zemlji.
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama