U Beogradu se teško diše: Registrovane povišene koncentracije dve štetne materije

Tokom toplih dana štetni gasovi iz automobila, elektrana, domaćinstava i industrije počinju da se "peku" na vrelom suncu.

Na više mernih stanica u Beogradu registrovane su povišene koncentracije prizemnog ozona, satna vrednost koncentracija veća je od 180 µg/m3, saopšteno je iz Agencije za zaštitu životne sredine.

Takođe, u sredu su izmerene i koncentracije sumpor-dioksida opasne po zdravlje ljudi. Tri sata uzastopno zabeležene su koncentracije veće od 500 µg/m3 u Obrenovcu na stanici Obrenovac Centar.

- Advertisement -

Smrtonosno zagađenje vazduha u Srbiji: Šta nas truje i zašto je stanje posebno opasno


Koncentracije prizemnog ozona registrovane su na sledećim stanicama:

  • Beograd – Resnik
  • Beograd – Mirijevo
  • Beograd – Vinča
  • Beograd – Vračar
  • Beograd – Bežanijska kosa
  • Beograd – Banovo brdo
  • Beograd – Zemun Ugrinovačka
  • Beograd – Stojčino brdo

Kako iz Agencije navode, epizoda koncentracija opasnih po zdravlje ljudi počela je u 12 časova kada su zabeležene koncentracije sumpor-dioksida 1058 µg/m3 i prema poslednjim merenjima u 18 časova ona je i dalje trajala, a satna vrednost koncentracija je 751 µg/m3.

Štetni gasovi se „prže“ na suncu

Ozon u višim slojevima atmosfere štiti našu kožu odbijanjem štetnog ultraljubičastog zračenja, ali ozon u prizemnim slojevima predstavlja ključnu komponentu smoga. Nastaje tokom toplih dana kada štetni gasovi iz automobila, elektrana, domaćinstava i industrije počinju da se uslovni rečeno “peku” na vrelom suncu, što mnogim ljudima otežava disanje, objašnjeno je na sajtu ekopark.com.

Opasnosti visokog nivoa sumpor-dioksida

Sumpor-dioksid (SO2) je gas bez boje, kiselog ukusa i vrlo karakterističnog oštrog mirisa. Klasifikovan je kao zagađujuća materija zbog toga što sumporna jedinjenja imaju svojstvo da reaguju sa vodenom parom, pri čemu se formira sumporna kiselina, koja potom kroz smog, maglu, sneg i kisele kiše dospeva u prirodne ekosisteme i ima vrlo štetan uticaj.

Izvor: EUpravo zato/ekopark/Agencije za zaštitu životne sredine

spot_img

Najnovije

Ne možemo se uvek voditi devizom – Šta je nama falilo. Naša deca ne žive u istim okolnostima i istom svetu u kojem smo...

Deviza – Kako smo mogli mi, pa nam ništa ne fali – ne može se bezuslovno primenjivati, jer su uslovi i stilovi života u periodima koji se upoređuju različiti. Obim, vrsta i složenost izazova sa kojima su se roditelji nekada suočavali tokom podizanja dece bili su drugačiji nego danas.

PROGLAŠENE „IGRAČKE SA SVRHOM 2026“

Šesta godina smotre pokazala da igračke nisu igračke, već alati za učenje, razvoj i uključivanje

Obavezna poseta izložbi „EXPO 2027 BEOGRAD” za sve škole

Škola će godišnjim planom rada predvideti jednodnevnu posetu učenika specijalizovanoj izložbi „EXPO 2027 BEOGRAD” - stoji u pravilniku školskog kalendara za školsku 2026/2027. godinu.

Koje životne veštine svako dete treba da nauči pre škole?

Škola nije samo mesto gde se uči čitanje i pisanje. To je novo okruženje puno pravila, obaveza, odnosa sa vršnjacima i izazova koje dete treba da savlada. Zato su neke životne veštine često važnije od poznavanja slova i brojeva.

Koje su dobre nagrade za dete koje želimo da motivišemo?

Cilj je razviti detetovu unutrašnju motivaciju - piše Jovana Papan, savetnik za roditelje

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img