• facebook
  • googleplus
  • twitter
  • youtube
  • mail
  • Kontakt
  • Impresum
Detinjarije

  • naslovna
  • VESTI
    • DOGAĐAJI
    • GDE SA DECOM?
    • SVAŠTARIJE
      • DIZAJN
      • FOTOGRAFIJA
  • VASPITARIJE
    • RODITELJSTVO
    • REČ STRUČNJAKA
    • MAMOZOFIJA
  • OBRAZOVANJE
  • KULTURICA
    • FILM
    • POZORIŠTE
    • KNJIGE
    • STVARAOCI ZA DECU
  • Kuvajmo s decom
    • TANJIRIĆ
    • IMAM ZNANJE ZA KUVANJE
    • KULTURA ISHRANE
    • KREATIVCI U KUHINJI
    • RECEPTI
    • BAŠTA KAO UČIONICA
    • O ČASOPISU
    • SPONZORI
    • BILI SMO…
    • PRVE GASTRONOMSKE AVANTURE
  • PORODICA
    • PREDŠKOLCI
    • MODA
      • KRPICE ZA BUBICE
      • FRIZURICE ZA CURICE
    • NAPRAVITE SAMI
    • KOD KUĆE
      • DEČIJA SOBA
        • IGRAČKARIJE
      • UREĐENJE
    • GLOBALNO RODITELJSTVO
    • SPORT I REKREACIJA
    • PUTOVANJA
    • TATATATIRA!
  • Rečnik detinjih reči i izraza
  • MAMA
    • MODA
    • LEPOTA
    • MAMINO ZDRAVLJE
    • ŽENSKE PRIČE
  • ZDRAVLJE
  • BEBOLOGIJA
  • TINEJDŽERI
  • POKLANJAMO!
  • ŽIVOT
Navigacija

Uslovi sve „bolji“, deca sve manje inteligentna: Ko je kriv?

7. 02. 2019 |

Skupa cena civilizacijskog napretka.

Uslovi sve „bolji“, deca sve manje inteligentna: Ko je kriv?

Foto: Pixabay

Rezultati novih dugogodišnjih naučnih studija pokazuju osetan pad inteligencije kod mlađih ljudi.

Nova studija sa 730.000 testova koeficijenta inteligencije, koju su sproveli stručnjaci iz Norveške, pokazuje veoma zabrinjavajuće rezultate, naročito po pravilima Flinovog efekta.

Naime, novozelandski naučnik Džejms Flin utvrdio je da prosečni koeficijent inteligencije stanovništva u mnogim delovima sveta raste oko tri boda po deceniji.

Testovi inteligencije se svakih nekoliko decenija standardizuju tako da se prosek definiše kao koeficijent 100, a standardno odstupanje iznosi 15 bodova.

Nova studija prikupila je rezultate testova mladih Norvežana u dobi između 18 i 19 godina koji su testirani u okviru obavezne vojne službe. Od 1970. do 2009. godine testovima su pristupali mladi rođeni između 1962. i 1991.

Rezultati su pokazali da je do promene u Flinovom efektu došlo nakon 1975. godine, tako da je svaka sledeća generacija beležila sedam bodova manje.

I studija koja obuhvata britanske tinejdžere pokazala je da je 2009. godine koefecijent inteligencije četrnaestogodišnjaka u Velikoj Britaniji za 28 godina, u proseku, pao dva boda, a kod mališana iz srednje klase čak za šest.

Svi stručnjaci ističu da nije reč o genetici, već o lošem vaspitanju, načinu na koji mladi provode vreme, te vrstama igara i zabave, kao i vremenu koje (ne) provode čitajući.

Postoji i druga utešna mogućnost – da savremeni testovi nisu prilagođeni da na odgovarajući način vrednuju savremenu inteligenciju, odnosno da favorizuju zastarele načine razmišljanja koji se manje naglašavaju u savremenom obrazovanju i vaspitanju mladih.
Testovi inteligencije, uglavnom, nastoje da mere kristalizovanu i fluidnu inteligenciju.

Fluidna inteligencija predstavlja sposobnosti koje su više biološki određene, a važna je pri rešavanju novih problema u kojima znanje i iskustvo nisu od velike koristi.

Ona je neka vrsta prirodne inteligencije koja predstavlja potencijal za razvoj kristalizovane inteligencije, a intenzivno se razvija do adolescencije, te vrhunac dostiže do 16. ili 17. godine.

Kristalizovana inteligencija predstavlja znanja, veštine i sposobnosti koje pojedinac razvije tokom života, navode naučni portali.

Izvor: SRNA / Mondo

Podeli tekst:
Tagovi :inteligencija, inteligencija kod dece, iq, koeficije, koeficijent inteligencije, manje inteligentna, pad inteligencije

Slični članci koji vas mogu zanimati:

Nasleđivanje inteligencije

Naučnici: Osetan pad inteligencije kod mlađih ljudi

‘Digitalni domoroci’: Deca rođena u doba interneta imaju niži koeficijent inteligencije od svojih roditelja

Zašto nikad neću reći svom sinu da je pametan

Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA

Dete histeriše u prodavnici da mu se nešto kupi

Dete histeriše u prodavnici da mu se nešto kupi

Opšte mesto: dete plače i viče nasred prodavnice, roditelj u panici gubi kontrolu, okolina negoduje, poneko i cokće. Kako se nositi sa ovom situacijom – objašnjava porodična savetnica Nina Hofman....

Kako pomoći deci da savladaju čitanje: Logoped objašnjava metode i da li je uvek potreban stručnjak

Kako pomoći deci da savladaju čitanje: Logoped objašnjava metode i da li je uvek potreban stručnjak

Čitanje i pisanje osnovne su veštine neophodne za celokupan uspeh u životu. Zato i ne čudi što se roditelji najčešće pitaju kako naučiti dete da čita, a ovaj problem posebno...

Zapostavljeno dete: Ja sam previše

Zapostavljeno dete: Ja sam previše

Alternativni nazivi: Komunikator ili Oralna tema Ovo je rana tema, koja nastaje kada emocionalne potrebe deteta u periodu između prvih nekoliko meseci i druge godine života nisu zadovoljene. Pošto je...

Dr Komarovski: 5 saveta o savetima

Dr Komarovski: 5 saveta o savetima

Tokom odgajanja dece, mama i tata dobijaju mnoštvo saveta. Savete i savetnike je nemoguće izbeći. Ima raznih saveta. Savete treba umeti iskoristiti. Savete treba umeti ignorisati.   5 saveta o...

Nema komentara.

Ostavite komentar

Vaš email nikada ne koristimo za spam.

  • facebook
  • googleplus
  • pinterest
  • twitter
  • youtube
  • instagram
  • mail
Lilly
kreativni centar

frizerski-salon

rent-a-car

Lepi brka

GastroPahLeeLooLaBanneromad

Detinjarije © 2010. - 2020. Sva prava zadržana
Impresum • Kontakt • Cenovnik oglašavanja
⇪