Zašto smo ovih dana umorni i bezvoljni iako je stiglo lepo vreme: Nauka ima odgovor

Nakon dugih zimskih meseci, sunce konačno počinje češće da se pojavljuje, dani postaju duži, temperature rastu, a priroda najavljuje dolazak proleća. Ipak, umesto očekivanog naleta energije, mnogi ljudi tada osećaju suprotno...

Ovaj paradoks poznat je mnogima. Nakon dugih zimskih meseci, sunce konačno počinje češće da se pojavljuje, dani postaju duži, temperature rastu, a priroda najavljuje dolazak proleća. Ipak, umesto očekivanog naleta energije, mnogi ljudi tada osećaju suprotno – umor, razdražljivost, pad koncentracije i neobjašnjiv osećaj iscrpljenosti.

Ovaj fenomen nije samo subjektivan utisak. Lekari ga već decenijama povezuju sa kombinacijom bioloških i psiholoških faktora koji se javljaju upravo na kraju zime. U medicinskoj literaturi najčešće se opisuje kao produženi efekat sezonske depresije ili takozvani „prolećni umor“, prenosi nova.rs.

- Advertisement -

Zima menja hemiju mozga

Najvažniji razlog leži u svetlosti. Tokom zimskih meseci dani su kraći, a nedostatak prirodnog svetla direktno utiče na hemijske procese u mozgu.

Kada je izloženost sunčevoj svetlosti mala, dolazi do pada serotonina – neurotransmitera koji reguliše raspoloženje, motivaciju i osećaj zadovoljstva. Istovremeno raste nivo melatonina, hormona koji kontroliše san i čini nas pospanijima, navode naučnici u istraživanju za Neuroscience.

Ova promena utiče na unutrašnji biološki sat, odnosno cirkadijalni ritam. Rezultat je osećaj tromosti, manjak energije i potreba za dužim snom.

Zbog toga se kod mnogih ljudi tokom zime javlja stanje poznato kao sezonski afektivni poremećaj oblik depresije koji je direktno povezan sa promenom godišnjih doba.

Foto: Canva

Zašto je kraj zime posebno težak

- Advertisement -

Iako se simptomi često javljaju već na jesen, stručnjaci primećuju da kod velikog broja ljudi vrhunac dolazi upravo u februaru i martu.

Razlog je jednostavan. Organizam je mesecima bio izložen manjku svetlosti, fizičke aktivnosti i vitamina D, pa se stvara svojevrsni „biološki dug“. Kada vreme počne da se popravlja, telo još nije stiglo da se prilagodi promenama.

Drugim rečima, priroda ulazi u novu fazu, ali naš organizam i dalje funkcioniše po zimskom režimu.

U tom periodu česti su simptomi kao što su:

  • izražen umor i nedostatak energije
  • povećana potreba za snom
  • slabija koncentracija
  • razdražljivost i promenljivo raspoloženje
  • želja za hranom bogatom ugljenim hidratima

Sve su to klasični znaci sezonske depresije ili blažeg oblika takozvanog „zimskog bluza“.

Postoji i fenomen „prolećnog umora“

U evropskoj medicini ovaj osećaj ima čak i poseban naziv – prolećna letargija. To je stanje privremenog umora i psihičke iscrpljenosti koje se javlja upravo na prelazu iz zime u proleće.

- Advertisement -

Zašto se osećate umorno čak i kada vam se čini da se hranite zdravo: Stres, dehidratacija, previše kofeina


Telo tada prolazi kroz niz adaptacija. Hormoni, krvni pritisak i metabolizam počinju da se prilagođavaju dužim danima i višim temperaturama. Taj proces može izazvati osećaj iscrpljenosti dok se organizam ne stabilizuje.

Sunce ne popravlja raspoloženje odmah

Još jedan razlog zbog kog se ljudi zbune jeste činjenica da lepo vreme ne donosi momentalno poboljšanje raspoloženja.

Mozgu je potrebno vreme da ponovo uspostavi ravnotežu između serotonina i melatonina. Tek nakon nekoliko nedelja dužih i svetlijih dana nivo serotonina počinje da raste, što mnogi ljudi primete kao nagli povratak energije i dobrog raspoloženja.

Zbog toga prvi pravi topli dan u proleće često deluje gotovo euforično – jer se tada hemija mozga konačno vraća u ravnotežu.

Izvor: Danas online

spot_img

Najnovije

Spremna aplikacija EU za verifikaciju starosti na onlajn platformama: Fejsbuk, Instagram i Tiktok menjaju pravila

Evropska komisija najavila je novu aplikaciju za verifikaciju starosti koja štiti privatnost korisnika prilikom pristupa sadržajima sa starosnim ograničenjem

Šta očekivati i čemu služi testiranje predškolaca za upis u prvi razred

Testiranje za upis u prvi razred nije ispit, niti provera znanja u klasičnom smislu. Njegova svrha nije da dete „položi“ ili „padne“, već da se proceni njegova spremnost za polazak u školu.

Ministar prosvete: Da neka od nastavničkih zvanja budu tretirana kao deficitarna zanimanja

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković je kazao da će to ministarstvo pokušati da nastavanička zvanja u oblasti matematike, fizike, hemije, geografije i biologije tretira kao deficitarna zanimanja.

Tamo gde je mnogo etike, mnogo je i duše. Takve duše najviše raduju, a i stradaju

Kada bih joj rekao – šteta što ne predaje u nekoj boljoj školi – Ona bi mi rekla: – Ja sam tu za vas zalutale… – I zaista. Treba najbolji nastavnici da rade u svim školama...

Obraćam se svom detetu, a iz mene progovaraju moji roditelji

Odjednom, nekadašnje reakcije naših roditelja, koje su nam se činile neshvatljivim, počnu da dobijaju potpuni smisao, jer ne gledamo više usko – očima deteta, već širom otvorenim očima roditelja.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img