U poslednje vreme pročitala sam na raznim mestima mnogo mudrih saveta o vaspitanju podmlatka i, pogađate, to me je navelo da napišem ovaj tekst.
Piše: Jelena Novaković
U poslednje vreme pročitala sam na raznim mestima mnogo mudrih saveta o vaspitanju podmlatka i, pogađate, to me je navelo da napišem ovaj tekst. Imam i ja pravo da dajem mudre savete! Em sam keva, em sam psiholog.
Majka svih saveta za vaspitavanje dece je: Ne slušajte savete! Zašto – pa zato što se mi ljudi međusobno razlikujemo i ne samo što se razlikujemo jedni od drugih, nego se i naša deca razlikuju od nas. Vaspitanje i različiti uslovi u kojima odrastaju imaju na to samo delimičnog uticaja – mi se razlikujemo jedni od drugih čim se rodimo (a verovatno i pre toga).
Deca prihvataju uticaje po čuvenom puter-jaje mehanizmu (na visokoj teperaturi jaje se stvrdne a puter rastopi) dakle ako slušate mudre savete o vaspitanju i pokušate da ih primenite na svoje dete, možda ćete mu pomoći, a možda ćete ga unesrećiti. Neka deca vole da ih se podstiče a neka vole da ih se pusti na miru, neka dobro reaguju na pohvale a neka ne, neka deca uživaju u fizički zahtevnim igrama a neka radije maštaju.
Dakle, najvažnije je da probate da ustanovite šta dete veseli a šta ga “smara” i da se onda ponašate shodno tome. Ako imate mogućnosti probajte da sa decom započnete što više različitih aktivnosti: i fizičkih i svih ostalih, (nosanje, ljuljanje, golicanje, a kasnije trčanje, igre sa loptom, crtanje, igranje sa glinom i plastelinom, pevanje….) Spisak je skoro neiscrpan. Ukoliko se dete ne zainteresuje od prve ne morate odmah odustati, ali ako se svaki put rasplače na ljuljašci ili toboganu – ne navaljujte! Neka deca troše paket voštanih bojica nedeljno, a nekima jedno pakovanje traje do kraja osnovne škole. Nadam se da ste razumeli : )
Sličan savet važi i za međuljudske odnose. Neka deca sa veseljem reaguju na mnoštvo ljudi – neka bolje reaguju na kamerne ambijente – ne insistirajte na velikim proslavama ukoliko je očigledno da dete loše reaguje na gužvu (I ne, proslava rođendana ili krštenja nije važnija od toga kako se dete oseća).
Drugi savet se odnosi na pripremanje deteta na situacije koje ga sigurno čekaju u životu hteli to vi ili ne (odlazak u obdanište i suočavanje sa školskim obavezama na primer). Za sve situacije tog tipa važi “učenje po modelu”. Dakle svakoga dana pomalo i vrlo postupno ali permanentno uvodite dete u situacije kojima bi trebalo da se prilagodi. Kad je škola u pitanju to znači da jedno pola godine pre početka dete u određeno vreme seda za sto i radi nešto što mu Vi zadate (obratite pažnju da nisam rekla da treba da uči da čita i piše). To može da bude crtanje ili modelovanje ili nešto drugo što dete već zna i što ga veseli. Ova aktivnost treba da traje po par minuta u početku i da se lagano produžava kako se škola primiče.
Treći, i meni se čini najvažniji savet, odnosi se na dogovaranje svih ljudi koji učestvuju u vaspitanju deteta i zauzimanje jasnog stava o tome šta su poželjna a šta nepoželjna ponašanja i reakcije. Da li nagrađujete ili kažnjavate kompetitivna ponašanja, da li vas veseli kad “ne da na se” ili vas to užasava, da li treba da deli svoje igračke svima ili treba da “pazi ono što je njegovo”. Da li je ok da plače i koliko, da li treba da cinkari prijatelje i kako se kažnjavaju laži. Jer svaki koncet je više ok od nemanja nikakvog koncepta. U situacijama u kojima mama dozvoljava a tata brani, i obrnuto rezultat je često zbunjeno i izbezumljeno dete.
Izvor: AllMe
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: REČ STRUČNJAKA
Dr Ramani Durvasula: Mentalno zdravlje se meri fleksibilnošću psihe
Dr Ramani Durvasula je licencirani klinički psiholog i profesor psihologije, govorila je o mentalnom zdravlju i značenju fleksibilnosti naše psihe - kako se prepoznaje, zašto je važna i na koji...
Pedagog Snežana Golić: Kad bi meni dali da osnujem školu…
Škola koja se mnogo čudi znanju i ponašanju svojih đaka, koju nervira to što su deca deca, ne može biti dobra škola. Deca koja nemaju sreće sa porodicom, morala bi...
Treba li deca da se takmiče?
Piše: Ljubiša Jovanović, najpoznatiji srpski flautista i redovni profesor Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu Poslednjih nekoliko godina svedoci smo trenda porasta broja takmičenja mladih muzičara. U svakom gradu, svakoj opštini,...
Grešite, niti su sve žene iste, niti su svi muškarci isti. Mi biramo iste.
"Kad vidite, recimo, da ljudi ulaze iz jedne veze u drugu, iz jednog braka u drugi brak i da uvek imaju isti komentar, tipa: 'Sve su žene iste' ili 'su...
Nema komentara.