Zanimljivi vremeplov: Kako su se porađale naše bake i prabake

Možete li da zamislite porođaj bez epidurala, antibiotika, neonatalne nege i doktora koji znaju da bi trebalo da operu ruke pre nego što počnu da vas porađaju?

porodjaj istorija

Prema podacima Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, od dolaska savremene prenatalne nege, stopa smrtnosti trudnica i porodilja je pala za 99 odsto, a smrtnosti dece za 90 odsto. Zanima vas šta se promenilo?

- Advertisement -

Evo kako su se nekada žene porađale:

1900. – 1910.

Budući da je u to vreme bilo malo otvorenih bolnica, kao i da je moderna medicina bila tek u nastanku, majke su svoju decu uglavnom rađale kod svojih kuća. Iako su babice postojale, doktori su obavljali većinski deo posla, a porođaji su bili prirodni – u svakom smislu te reči.

1910. – 1920.

porodjaj u bolniciKada bi došao trenutak porođaja, majke su imale malo više mogućnosti nego ranije. Iako je većina beba na svet dolazila kod svojih kuća uz asistenciju doktora i babica, 1914. godine otvoreno je i prvo porodilište. Te iste godine porasla je i popularnost kontroverzne metode Twilight Sleep (spavanje u suton), koja je podrazumevala da se majkama da određena doza morfijuma i skopalamina.

Razlog je bio i više nego dobar – žene su mogle da prespavaju celi porođaj. Ipak, postojao je jedan problem, i to prilično veliki – većina majki i dece je umirala.

Još jedna zanimljiva činjenica: devedeset odsto lekara nije imalo formalno obrazovanje.

1920. – 1930.

porodjaj forcepsomPored još uvek popularne metode Twilight Sleep, doktori su rutinski prisilno širili grlić materice, zatim su davali etar tokom druge faze porođaja, vršili epiziotomiju, izvlačili bebu forcepsom, a onda izvlačili placentu izazvavši kontrakcije lekovima. Na kraju su ušivali ranu od epiziotomije. 

spot_img

Najnovije

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Dečiji naučni karavan kreće na put kroz Srbiju: Lidl Srbija i MoleKul donose svet nauke za najmlađe

„Dečiji naučni karavan” donosi novu dinamiku: ova jedinstvena avantura pakuje kofere i stiže direktno na Lidl parkinge u Beogradu, Novom Sadu, Nišu i Požegi, kao i na posebno odabrane lokacije u Kragujevcu, Subotici, Zrenjaninu, Šapcu, Kraljevu i Novom Pazaru.

Zašto kupujemo suvenire? Male uspomene koje čuvaju najlepše trenutke

Psiholozi objašnjavaju da ljudi ne stvaraju emocionalnu vezu sa samim predmetom, već sa iskustvom koje on predstavlja.

Šta bi današnja deca mogla da nauče od dece iz 90-ih: Ne mora svaki trenutak da postane viralan

Svaka generacija nosi svoje i loše strane i vrednosti. Iako nam se ponekad čini da su današnje generacije klinaca, nekako logično, ispred onih iz devedesetih, stvari nisu uvek onakve kako izgledaju.

Snežana Golić, sportski pedagog: Sport ne priprema decu za medalje. Priprema ih za život.

“Neka deca ne biraju sport prema tome šta drugi očekuju od njih, već prema tome gde se osećaju slobodno, prihvaćeno i radosno. Jer igra ne pita ko si, koliko si brz, da li si dečak ili devojčica i hoćeš li jednog dana osvojiti medalju. Ona samo želi da se igra.”

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img