Deca su danas izložena spoljnem svetu čim dostignu uzrast u kome mogu sama da sede pred televizorom. Štaviše, ona su svemu tome izložena u brutalnoj, zavodljivoj formi koja pijačne vrednosti svodi na njima najpristupačniji jezik.
Kristofer Laš (1932 – 1994) bio je američki istoričar i društveni kritičar, oštar protivnik kulture konzumerizma i branilac napuštenih vrednosti demokratskog društva – solidarnosti, jednakosti, pravičnosti, zajedništva i porodice kao institucije koja brani pojedinca od invazije bezdušne logike tržišnog principa koji teži “da sve apsorbuje, univerzalizuje i pretvori u priliku za biznis – škole i univerzitete, medije, socijalne ustanove”. Autor je većeg broja knjiga psihoanaltičkog, sociološkog i socijalno-analitičkog tipa. Njegovo najpoznatije delo je “Narcistička kultura”.
“Umesto da služi kao protivteža tržištu, porodica se našla pod invazijom tržišta koje je ugrožava. Sentimentalno veličanje materinstva, čak i kada je doživljavalo svoj vrhunac krajem devetnaestog veka, nije uspevalo da prikrije stvarnost u kojoj neplaćeni rad sobom nosi beleg društvene inferiornosti onda kada novac postane univerzalno merilo vrednosti. Na kraju krajeva, žene su bile primorane da se zapošljavaju ne samo zbog toga što je porodici bila potrebna još jedna zarada, već zato što je izgledalo da samo ako rade za platu mogu da se nadaju jednakosti sa muškarcima.
U naše vreme sve je jasnije da deca plaćaju cenu ove invazije tržišta na porodicu. Kada su oba roditelja zaposlena, a prisustvo baba i deda osetno nedostaje, porodica više nije u stanju da zaštiti decu od tržišta.
Televizijski aparat postaje glavna dadilja. Njegovo napadno prisustvo nanosi konačni udarac svakoj nadi da porodica može da pruži zaštićenu sredinu u kojoj će deca rasti. Deca su danas izložena spoljnem svetu čim dostignu uzrast u kome mogu sama da sede pred televizorom. Štaviše, ona su svemu tome izložena u brutalnoj, zavodljivoj formi koja pijačne vrednosti svodi na njima najpristupačniji jezik. Komercijalna televizija najeksplicitnijim izrazima dramatizuje cinizam koji se oduvek porazumevao i pijačnoj ideologiji. Sentimentalna konvencija da su najbolje stvari u životu besplatne, davno je pala u zaborav. Samim tim što je sasvim jasno da najbolje stvari u životu koštaju mnogo novca, u svetu koji prikazuje komercijalna televizija ljudi se u trci za novcem služe i časnim i nečasnim sredstvima… U svetu u kome postoje jedino tržišne vrednosti i nikakve druge, individualna lica uopšte ne mogu da govore u svoje ime a još manje da dođu donekog inteligentnog shvatanja sreće i blagostanja.”
Kristofer Laš, “Pobuna elita” (Svetovi, Novi Sad, 1996.)
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: PORODICA
Dario Rosi: Dobrota se kao kalem poštenja, empatije, solidarnosti, časti i savesti uredno zalivala. A danas je zarasla u korov
Teško je ovih dana nešto suvislo napisati. Teško je posaditi reč, a da ona nije cvet, sveća i suza. Ali je još teže ćutati. Nekada tišina bude najlepša muzika, a...
Rode, ovo su ljudi, a ovo su kontejneri. Nauči da ih razlikuješ
Piše: Monja Jović "Današnji je dan crnji od jučerašnjeg. Crnji jer nije dan žalosti, a žalost ima tendenciju da pritisne jače običnim danima koji nisu dani žalosti – jer utakmica...
Zamislite svet u kom svi misle isto kao vi – zar to ne bi bilo idealno?
Goran Janjić o tome kakav bi svet bio kad bismo svi bili isti (i zašto idealno ipak nije najbolja reč koja bi to opisala), kao i šta je to što...
Mermerna jaja – magija uz pomoć margarina
Farbanje jaja za Uskrs jedan je od najvažnijih rituala vezano za ovaj veliki Hrišćanski praznik. Svake godine se trudimo da trpezu obogatimo nekim novim trikovima i novim načinima na koje...
Nema komentara.