Odgovori na najčešća dečija pitanja o jeseni

Jesen je godišnje doba u kojem su promene u prirodi najizraženije. Listovi polako menjaju boju, i opadnu, a kiše sve jače padaju, biva sve hladnije i hladnije. Evo nekih dečijih nedoumica vezanih za jesen.

Deca su gotovo uvek radoznala i svakodnevno postavljaju raznorazna pitanja iz svih mogućih oblasti, zato ako imate radoznalog mališana dobro se pripremite jer će im jesen svojom raznolikošću sigurno privući pažnju. U tekstu koji je pred vama dajemo odgovore na dečija pitanja o jeseni.

Zašto se kaže zlatna jesen?

Kada se kaže zlatna jesen svi odmah pomisle na lišće koje u jesen počne da žuti na drveću. Ali nije smo lišće žuto, i polja se zlate. Stabljike kukuruza se suše i dobijaju svoju zlatnu nijanstu, klipovi su takođe žute boje pa kad se smeste u salaše valjaju vrednim ratarima kao samo zlato.

- Advertisement -

I pored te činjenice da se čitava priroda preodene u zlatne haljine, još nešto čini jesen zlatnom. Nekada i to ne tako davno, ljudi su bili neraskidivo vezani za zemlju koja ih je nesebično darivala najsočnije i najzdravije plodove. Znamo da s jeseni stižu i kruške i jabuke i dunje i drugi plodovi tako da je to za sve ljude zlata vredno. Zato je jesen zlatna!

Foto: Canva

Zašto sa nekog drveća opada lišće, a sa nekog ne?

Postoje dve grupe drveća na svetu, a to su listopadna i zimzelena, osnovna razlika između njih je što prvima u jesen lišće žuti i opada  a drugima ne. Zašto je to tako?

Sve živo na ovom svetu u sebi sadrži određeni procenat vode, pa je tako i sa drvećem. Kada bi se voda zamrzla, zamrzlo bi se i drvo, pa zato listopadno drveće u jesen odbaci svoje nežne listove. Stabla drveća kao što znate obložena su debelom korom i na taj način zaštićena su od mraza i zime.

Kod nekog drveća kao što je bor, jela i td. listovi nisu nežni i meki već čvrsti i snažni kao igla. Ove tzv. iglice zaštićene su slojem voska i ne mogu da smrznu, takav list opstaje na drvetu tokom čitave zime pa se ovakvo drveće naziva zimzeleno. Zimzeleno drveće ne gubi lišće dolaskom zime, već ga postepeno gubi i obnavlja tokom čitave godine.

Foto: Canva

Otkuda mnogo kiše u jesen?

U jesen se temperatura vazduha znatno snizi. Kada vetrovi koji duvaju sa jednog kraja sveta na drugi donesu vlažan vazduh pun vodene pare sa okeana i mora, on se u dodiru sa hladnim vazduhom pretvara u vodu, odnosno kišu, ili sneg ako je baš hladno.

Da se razumemo ima vetrova i vlažnog vazduha tokom čitave godine, pa i leti ali se on ne susreće sa hladnim vazduhom. Zbog toga vodena para ostaje samo vodena para. Ponekad se desi tokom leta da se negde visoko na nebu susretnu topli vetrovi sa hladnim koji putuju bog zna odakle i eto nam letnjih pljuskova.

- Advertisement -

Zašto je u jesen hladno?

I vrapci već znaju da naša planeta Zemlja kruži oko Sunca, ali u odnosu na Sunce stoji malo nakrivljeno pa zato sunčevi zraci različito padaju a samim tim i različito zagrevaju zemljinu površinu. Leti, sunčevi zraci padaju pod pravim uglom, a s jeseni i čitave zime pod sve većim i većim uglom, pa samim tim zagrevaju i veću površinu zemlje. Nije ni čudo što Suncu nikako ne uspeva da u tom periodu zagreje zemljinu površinu. Zato nam je hladno!

Izvor: mojedete.info

spot_img

Najnovije

Šta PRVO da uraditi kada vas ujede komarac? Genijalan trik koji odmah uklanja otok i svrab

Leto donosi tople večeri, uživanje u prirodi i druženje na otvorenom, ali sa sobom nosi i jednu od najiritantnijih pojava - ujede komaraca. Taj prepoznatljivi, uporni svrab i dosadan otok mogu u sekundi da pokvare raspoloženje.

Zašto dečiji kupaći kostim ne sme da bude plav

Bezbednost u vodi počinje mnogo pre nego što dete uskoči u nju – počinje već u radnji, izborom prave boje kupaćeg kostima.

Profesorka književnosti upozorava: Bez čitalačkih navika nema ni uspešnog učenja

Mnogo važnije od samog broja bodova na završnom ispitu jeste da učenici razviju navike koje će im pomoći u daljem školovanju – sposobnost da čitaju sa razumevanjem, kritički razmišljaju i samostalno usvajaju nova znanja - naglašava profesorka Jovana Reba

Učenici iz Srbije osvojili pet medalja na Evropskoj olimpijadi iz fizike

Učenici iz Srbije takmičili su se na jubilarnoj desetoj evropskoj olimpijadi iz fizike EuPhO 2026 u Geteborgu

Marija Bulajić Škuletić: Odgajanje dece nije projekat koji može, a ne mora uspeti i od kojeg možemo dići ruke kad se zamorimo

Doneti dete na svet tek je prvi stepenik u preuzimanju odgovorne uloge roditeljstva. Dati svoj puni doprinos u procesu socijalizacije i razvoja samostalne ličnosti uz puno uvažavanje ličnih osobenosti, ali i moralnih načela – proces je koji traje godinama, i to bez pauza.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img