Zemlja Evrope u kojoj su ljudi najdepresivniji! Gde je najgore kada su u pitanju mladi?

Novo istraživanje analiziralo je nivoe depresije širom Evrope, među starijim i mlađim osobama, pri čemu je situacija u Francuskoj ocenjena kao posebno loša.

Prema novoj analizi zdravstvene ankete iz 2019. godine, sprovedene širom kontinenta, Francuska je možda imala najviši nivo depresije među evropskim zemljama pre pandemije.

Analiza koju je sprovelo odeljenje za statistiku francuskih ministarstava zdravlja i socijalnih poslova (DREES) pokazala je da je stopa depresije u Francuskoj pre pandemije bila oko 11 procenata, što je najviše među svim evropskim zemljama.

- Advertisement -

Izveštaj se bazira na podacima iz Evropske zdravstvene ankete, koja se sprovodi svakih šest godina i obuhvata oko 300.000 ljudi iz Evropske unije, Norveške, Islanda i Srbije.


Pročitajte i: Kada potreba za pripadanjem preuzme identitet


Ovo je prvi put da je DREES koristio podatke iz ankete iz 2019. godine za procenu depresije, a prevalencija je procenjena na osnovu osam pitanja iz Upitnika o zdravlju pacijenata.

Analiza se bavila pitanjem „da li je osoba iskusila simptome depresije u poslednje dve nedelje na osnovu određenih kriterijuma“, objasnila je Lisa Troa, autorka studije iz sektora za istraživanje i međunarodne studije ovog direktorata, za Euronews Health.

Studija dolazi u trenutku kada brojna istraživanja ukazuju na rastuću krizu mentalnog zdravlja od pandemije, posebno među mladima u Francuskoj i drugim evropskim zemljama.

Foto: Canva

Novi izveštaj DREES-a takođe se fokusirao na mlade uzrasta od 15 do 24 godine i starije osobe od 70 i više godina.

Žoslin Kaboš, emeritus direktorka istraživanja u laboratoriji za neuroznanost Univerziteta Sorbona pri Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja (CNRS), izjavila je za ovaj portal da, iako nema objašnjenje za „relativno“ viši nivo depresije u Francuskoj u poređenju s drugim zemljama, to može biti posledica „niza faktora“.

- Advertisement -

„Iako smo relativno dobro zbrinuti u pogledu zdravstva i obrazovanja, potrebni su značajni napori u zbrinjavanju starijih osoba„, rekla je Kaboš, koja nije bila uključena u studiju.

Dodala je da bi depresija mogla da se smanji uz bolje investicije u psihijatriju i inovativne terapije.

Koji faktori doprinose depresiji u evropskim zemljama?

Nova analiza je pokazala da su najviše stope depresije prisutne u severnim i zapadnim evropskim zemljama.

Međutim, dok je depresija retka među mladima u južnim i istočnim evropskim zemljama, kod starijih osoba od 70 i više godina zabeležena je veća prevalencija depresije, navodi se u izveštaju.

Na primer, stope depresije kod starijih osoba prelazile su 15 procenata u Portugalu, Rumuniji i Hrvatskoj. Takođe, žene starije dobi bile su sklonije depresiji od muškaraca iste starosne grupe, dok su stariji Evropljani lošeg zdravlja bili podložniji depresiji.

Autori izveštaja ističu da veći broj starijih osoba koje prijavljuju loše zdravlje u istočnim i južnim evropskim zemljama može objasniti višu prevalenciju depresije.

- Advertisement -

Pročitajte i: Ubi glasnika: Zašto najbliži najteže čuju ono što je važno


„Na primer, u Hrvatskoj ili Letoniji, gde gotovo 40 odsto starijih osoba prijavljuje loše zdravlje, prevalencija depresije je visoka: 16 odsto u Hrvatskoj i 9 odsto u Letoniji,“ navodi se u izveštaju.

Socijalna izolacija i samački život (udovac/udovica) takođe su se pokazali kao faktori koji doprinose depresiji kod starijih osoba.

Kod mlađih Evropljana, najviše stope depresije zabeležene su u Danskoj, Švedskoj i Finskoj, a zatim u zapadnoevropskim zemljama. Depresija među mladima bila je niža u istočnoj i južnoj Evropi.

Foto: Canva

„Bila sam impresionirana razlikama u stopama depresije između mladih i starijih u jugoistočnoj Evropi, kao i obrnuto, činjenicom da su mladi vrlo depresivni u severnoj Evropi, dok se kod starijih depresija smanjuje sa godinama,“ rekla je Troa.

Razlozi za depresiju

U zemljama s višim stopama depresije među mladima, to je povezano sa socijalnom izolacijom, nezaposlenošću ili izostankom školovanja, kao i nivoom prihoda.

Kaboš je dodala da društvene mreže takođe mogu igrati ulogu „promovišući štetne društvene usporedbe, zabrinutost oko telesnog izgleda, posebno među devojkama, smanjujući trajanje sna i povećavajući rizik od sajber-nasilja.“

Loše zdravlje među mladima značajno povećava rizik od depresije za oko 32 procentna poena, navodi se u izveštaju.

Takođe se dodaje da podaci iz ankete (EHIS) mogu imati ograničenja, uključujući razlike u metodologiji pitanja o mentalnom zdravlju među zemljama.

Izvor: EUpravo zato/Euronews

spot_img

Najnovije

Šta deca pamte nakon dana provedenog sa porodicom

Deca neće pamtiti da li je sto bio savršeno postavljen, da li je roštilj bio uspešan ili da li je plan dana ispoštovan.

Kako odgajiti odraslog: Veštine kojima svaki mladi čovek treba da ovlada

Džuli Litkot Heims, autorka bestselera Njujork tajmsa "Kako odgajiti odraslog", dugogodišnja dekanka Stanforda, odgovara na pitanje koje veštine svaki osamnaestogodišnjak treba da ima

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img