spot_img

Zemlja Evrope u kojoj su ljudi najdepresivniji! Gde je najgore kada su u pitanju mladi?

Novo istraživanje analiziralo je nivoe depresije širom Evrope, među starijim i mlađim osobama, pri čemu je situacija u Francuskoj ocenjena kao posebno loša.

Prema novoj analizi zdravstvene ankete iz 2019. godine, sprovedene širom kontinenta, Francuska je možda imala najviši nivo depresije među evropskim zemljama pre pandemije.

Analiza koju je sprovelo odeljenje za statistiku francuskih ministarstava zdravlja i socijalnih poslova (DREES) pokazala je da je stopa depresije u Francuskoj pre pandemije bila oko 11 procenata, što je najviše među svim evropskim zemljama.

- Advertisement -

Izveštaj se bazira na podacima iz Evropske zdravstvene ankete, koja se sprovodi svakih šest godina i obuhvata oko 300.000 ljudi iz Evropske unije, Norveške, Islanda i Srbije.


Pročitajte i: Kada potreba za pripadanjem preuzme identitet


Ovo je prvi put da je DREES koristio podatke iz ankete iz 2019. godine za procenu depresije, a prevalencija je procenjena na osnovu osam pitanja iz Upitnika o zdravlju pacijenata.

Analiza se bavila pitanjem „da li je osoba iskusila simptome depresije u poslednje dve nedelje na osnovu određenih kriterijuma“, objasnila je Lisa Troa, autorka studije iz sektora za istraživanje i međunarodne studije ovog direktorata, za Euronews Health.

Studija dolazi u trenutku kada brojna istraživanja ukazuju na rastuću krizu mentalnog zdravlja od pandemije, posebno među mladima u Francuskoj i drugim evropskim zemljama.

Foto: Canva

Novi izveštaj DREES-a takođe se fokusirao na mlade uzrasta od 15 do 24 godine i starije osobe od 70 i više godina.

Žoslin Kaboš, emeritus direktorka istraživanja u laboratoriji za neuroznanost Univerziteta Sorbona pri Francuskom nacionalnom centru za naučna istraživanja (CNRS), izjavila je za ovaj portal da, iako nema objašnjenje za „relativno“ viši nivo depresije u Francuskoj u poređenju s drugim zemljama, to može biti posledica „niza faktora“.

- Advertisement -

„Iako smo relativno dobro zbrinuti u pogledu zdravstva i obrazovanja, potrebni su značajni napori u zbrinjavanju starijih osoba„, rekla je Kaboš, koja nije bila uključena u studiju.

Dodala je da bi depresija mogla da se smanji uz bolje investicije u psihijatriju i inovativne terapije.

Koji faktori doprinose depresiji u evropskim zemljama?

Nova analiza je pokazala da su najviše stope depresije prisutne u severnim i zapadnim evropskim zemljama.

Međutim, dok je depresija retka među mladima u južnim i istočnim evropskim zemljama, kod starijih osoba od 70 i više godina zabeležena je veća prevalencija depresije, navodi se u izveštaju.

Na primer, stope depresije kod starijih osoba prelazile su 15 procenata u Portugalu, Rumuniji i Hrvatskoj. Takođe, žene starije dobi bile su sklonije depresiji od muškaraca iste starosne grupe, dok su stariji Evropljani lošeg zdravlja bili podložniji depresiji.

Autori izveštaja ističu da veći broj starijih osoba koje prijavljuju loše zdravlje u istočnim i južnim evropskim zemljama može objasniti višu prevalenciju depresije.

- Advertisement -

Pročitajte i: Ubi glasnika: Zašto najbliži najteže čuju ono što je važno


„Na primer, u Hrvatskoj ili Letoniji, gde gotovo 40 odsto starijih osoba prijavljuje loše zdravlje, prevalencija depresije je visoka: 16 odsto u Hrvatskoj i 9 odsto u Letoniji,“ navodi se u izveštaju.

Socijalna izolacija i samački život (udovac/udovica) takođe su se pokazali kao faktori koji doprinose depresiji kod starijih osoba.

Kod mlađih Evropljana, najviše stope depresije zabeležene su u Danskoj, Švedskoj i Finskoj, a zatim u zapadnoevropskim zemljama. Depresija među mladima bila je niža u istočnoj i južnoj Evropi.

Foto: Canva

„Bila sam impresionirana razlikama u stopama depresije između mladih i starijih u jugoistočnoj Evropi, kao i obrnuto, činjenicom da su mladi vrlo depresivni u severnoj Evropi, dok se kod starijih depresija smanjuje sa godinama,“ rekla je Troa.

Razlozi za depresiju

U zemljama s višim stopama depresije među mladima, to je povezano sa socijalnom izolacijom, nezaposlenošću ili izostankom školovanja, kao i nivoom prihoda.

Kaboš je dodala da društvene mreže takođe mogu igrati ulogu „promovišući štetne društvene usporedbe, zabrinutost oko telesnog izgleda, posebno među devojkama, smanjujući trajanje sna i povećavajući rizik od sajber-nasilja.“

Loše zdravlje među mladima značajno povećava rizik od depresije za oko 32 procentna poena, navodi se u izveštaju.

Takođe se dodaje da podaci iz ankete (EHIS) mogu imati ograničenja, uključujući razlike u metodologiji pitanja o mentalnom zdravlju među zemljama.

Izvor: EUpravo zato/Euronews

spot_img

Najnovije

Osmeh i iza osmeha: Radionica o empatiji i podršci za srednjoškolce

Ponekad je nekome potrebno samo da ga saslušamo, uključimo u razgovor ili pokažemo da nije sam. Ne možemo promeniti sve ljude i sve okolnosti, ali možemo promeniti način na koji se odnosimo prema drugima.

Osvrni se u sebi: Radionica o toleranciji za srednjoškolce

Ne možemo birati u kakvom ćemo se svetu roditi, kakve ćemo ljude sretati i koliko ćemo se međusobno razlikovati. Ali možemo birati kako ćemo se prema drugima odnositi.

Otvoren konkurs za stipendije izuzetno nadarenim učenicima i studentima za 2026/2027. godinu

Prijave se ove godine podnose isključivo elektronskim putem, a rok za podnošenje onlajn prijava je od 7. do 22. novembra 2026. godine.

Strategije ne leče povrede koje nanosi vršnjačko nasilje

Kreiranje uslova za razvoj društvenog ambijenta u kojem će preuzimanje odgovornosti i podsticanje empatije biti afirmisani, počev od rane socijalizacije, trebalo bi da, uz smernice, uputstva i procedure, budu prioritet.

„Šta planiraš posle?“: Kako pomoći osmaku koji još ne zna šta želi da upiše?

Dete na početku osme godine školovanja često oseća strah od sveta odraslih koji mu se nameće. Ako skoro svakog dana započinjete razgovor pitanjem o srednjoj školi, dete može početi nesvesno da se povlači.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img