spot_img
spot_img

Puding, Pikaču, Najk, Ajfon, Tenk – imena koja se neće naći u ličnoj karti

Roditelji imaju pravo da daju ime svom detetu po sopstvenoj želji, ali to pravo nije apsolutno. U većini zemalja, uključujući Srbiju, postoje zakonska ograničenja kada je reč o imenima koja mogu biti uvredljiva, pogrdna ili štetna za dete.

U Japanu je u porastu popularnost imena kao što je Puding, Pikaču i Najk – međutim, to će biti i zakonom zabranjeno kao i druga imena koja su izmišljena ili se fonetski ne mogu napisati zvaničnim pismom ove države.

Šta kaže zakon u Srbiji?

- Advertisement -

Prema Zakonu o matičnim knjigama Republike Srbije, dete ne može dobiti ime:

  • koje je pogrdno,
  • koje vređa moral,
  • koje može da ugrozi interese deteta.

Takođe, ako roditelji ne mogu da se dogovore oko imena, odluku donosi nadležni organ (centar za socijalni rad), vodeći računa o najboljem interesu deteta.


Najsrećnija srpska imena za decu sa prelepim značenjem


Primer: Roditeljima u Srbiji ne bi bilo dozvoljeno da detetu daju ime „Đavo“, „Babaroga“, „Smrt“ ili slično. Matičar ima pravo da odbije upis takvog imena, a u praksi su pojedini slučajevi izazivali i medijsku pažnju.

Foto; Canva

Najčudnija imena u Srbiji

Iako su ekstremi retki, postoje zabeleženi primeri neobičnih imena koja su ipak prošla matičara, kao što su:

  • Ajfon
  • Bambi
  • Tenk
  • Mercedes
  • Hajduk
  • Slavija
  • Vokri (po fudbaleru)

Ova imena nisu nužno pogrdna, ali su izazvala polemike o tome da li roditelji uvek biraju u najboljem interesu deteta.

- Advertisement -

Šta kaže statistika?

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, najčešća imena u Srbiji poslednjih godina su tradicionalna i biblijska: Luka, Nikola, Jovan, Sofija, Teodora, Anđela.


Imena za bebe koja su bila popularna u Jugoslaviji devedesetih


Međutim, postoji i rastući trend davanja imena iz popularne kulture, serija i filmova, naročito u urbanim sredinama.

Kako je u svetu?

U mnogim zemljama postoje još stroža pravila. Evo nekoliko primera:

Nemačka: Ime mora jasno označavati pol deteta i ne sme biti štetno po dete. Nije dozvoljeno dati ime „Lucifer„.

- Advertisement -

Island: Postoji zvanična lista dozvoljenih imena. Ako ime nije na listi, mora se tražiti odobrenje Komisije za imena.

Švedska: Zabranjena su imena poput „Brfxxccxxmnpcccclllmmnprxvclmnckssqlbb11116“ (koje su roditelji pokušali dati kao protest).

Francuska: Sud može naložiti roditeljima da promene ime ako smatra da nije u interesu deteta. Ime „Nutella“ je tako zamenjeno sudskom odlukom.

Japan: Imena moraju da budu napisana znakovima koji postoje u zvaničnom pismu i ne smeju imati negativno značenje (npr. „Đavo“).

Zašto je ovo važno?

Ime je deo identiteta deteta. Ako je previše neobično, može izazvati ruganje, diskriminaciju ili psihološki pritisak u društvu. Zbog toga je važno da roditelji biraju s ljubavlju, ali i sa dozom odgovornosti.

spot_img
spot_img

Najnovije

Porodica na dečjem crtežu: 5 detalja koje roditelji često ne primete

Porodični crtež može da pokaže kako dete u jednom trenutku vidi, zamišlja ili doživljava svoju porodicu. Ali to nije fotografija stvarnih odnosa, niti je svaki nacrtani detalj skrivena poruka.

Gde sa decom 12. i 13. septembra? Oplenac donosi preko 100 aktivnosti za celu porodicu

Ako tražite razlog da drugi septembarski vikend provedete napolju sa decom, Oplenac 12. i 13. septembra ponovo postaje veliko igralište na otvorenom.

POČINJE GLASANJE ZA NAGRADU PUBLIKE NASTAVNIČKE NAGRADE “PROSVETITELJ” FONDACIJE ALEK KAVČIĆ

Dobitnik Nagrade publike, uz priznanja namenjena polufinalistima, dobiće i dodatnu novčanu nagradu od 300.000 dinara, a ime pobednika biće saopšteno 8. oktobra na svečanoj ceremoniji dodele Nagrade „Prosvetitelj“.

Šta je esDnevnik i čemu služi: Šta sve roditelji mogu da provere?

Nekada su roditelji informacije o ocenama, izostancima i ponašanju deteta najčešće dobijali na roditeljskim sastancima, tokom individualnih razgovora sa nastavnicima ili od samog deteta. Danas im je veliki deo podataka o školovanju dostupan putem esDnevnika.

DAN RANOG DETINJSTVA 2026: DETINJSTVO NE MOŽE DA ČEKA!

Šesti Dan ranog detinjstva spojio igru, umetnost i održivost u Muzeju afričke umetnosti

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img