Imena naših baka i deka ponovo sve popularnija

U Srbiji 2025. godine vidimo zanimljiv preokret kada je reč o imenima koja roditelji biraju za svoje mališane, sve više se vraćaju tradicionalna i starinska imena, uz zadržavanje nekoliko modernih favorita

Dok su u poslednjim decenijama popularnost često imala kratka i „globalno“ zvučna imena, sada je sve češći izbor imena sa istorijom, značenjem i lokalnim identitetom.

Prema poslednjim podacima, ime Luka i dalje zauzima visoku poziciju među najčešćim imenima za dečake.

- Advertisement -

Moderna, lepa i retka – neobična imena mogu uticati na samopouzdanje deteta


Iza njega slede tradicionalnija imena kao što su Vasilije, Bogdan, Lazar, Vukan, Stefan, Vuk, Aleksa, Pavle i Dušan.

Za devojčice, na vrhu liste i dalje dominira Sofija, a nakon nje često slede Dunja, Mila, Teodora, Tara, Maša, Nađa, Petra, Milica i Una.

Foto: Canva

Pored tih „stalnih favorita“, primećuje se tendencija da se imena koja su bila u upotrebi pre mnogo godina, a koja su vremenom izašla iz mode, vraćaju u prvi plan. Tako roditelji ponovo biraju imena koja su nosile naše bake i prabake, ukazujući na želju da decu povežu sa tradicijom i kulturnim nasleđem.


Sofija i Luka istisnuli Mašinku i Jugoslava – značenje i simbolika i dalje diktiraju odabir imena


Među ženskim imenima koja su „rekla svoje“ u prošlim epohama i danas započinju svoj povratak su, na primer, Danica, Anđelija, Anđa, Višnja i slična imena koja nose značenje svetlosti, prirode i lepote.

Takođe, primećuje se i porast interesovanja za imena koja nisu pretenciozna, ali su bogata značenjem i lako se izgovaraju, imena koja ne „zvuče internacionalno“, već lepo „legnu“ na srpski jezik, ali imaju moderan prizvuk.

Zanimljivo je i da se imena poput Vukan i Kasja prema nekim izvorima pojavljuju kao imena koja „prete da postanu popularna“, što sugeriše da roditelji teže da njihove bebe dobiju ime koje još nije previše rasprostranjeno, ali ima karakter i tradiciju.

- Advertisement -

Izvor: magazin.novosti.rs/Yumama

spot_img

Najnovije

„On je dobar kad hoće“ – zašto deca nisu „dobra“ ili „loša“

Rečenica „On je dobar kad hoće“ često se izgovara u trenucima umora, brige ili nemoći. Iako zvuči bezazleno, ona nosi važnu pretpostavku – da dete svesno bira „loše“ ponašanje, iako zna šta je ispravno.

Šta psi i mačke vole – a šta ne podnose u porodičnom životu

Kućni ljubimci ne razumeju raspored sastanaka, rokove i umor posle posla. Ali vrlo dobro razumeju naš ton glasa, energiju u kući i način na koji se prema njima odnosimo.

Biserko, Svilenko, Duga, Kiša, Mirođija, Mrgud i Ris – najčudnija su imena u Srbiji

Više stotina ljudi godišnje matičaru podnese zahtev za promenu ličnog imena. Razlozi su različiti, najčešće porodični i lični. Lazar, Vojislav i Tamara svoje ime nikada ne bi menjali.

Od „sina po svaku cenu“ do globalnog pomaka u korist ćerki

Tokom većeg dela istorije roditelji su želeli sinove, ali poslednjih godina mame i tate u bogatom svetu pokazuju sve veću želju za ćerkama.

Otvoreno slušanje i demokratsko vaspitavanje: Ključ za povezivanje sa detetovim svetom

Roditelji mogu oblikovati ključne aspekte detetovog razvoja kroz otvoreno i demokratsko komuniciranje, pri čemu slušanje predstavlja esencijalni instrument za izgradnju zdravih i blagostanju usmerenih odnosa.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img