spot_img
spot_img

Imena naših baka i deka ponovo sve popularnija

U Srbiji 2025. godine vidimo zanimljiv preokret kada je reč o imenima koja roditelji biraju za svoje mališane, sve više se vraćaju tradicionalna i starinska imena, uz zadržavanje nekoliko modernih favorita

Dok su u poslednjim decenijama popularnost često imala kratka i „globalno“ zvučna imena, sada je sve češći izbor imena sa istorijom, značenjem i lokalnim identitetom.

Prema poslednjim podacima, ime Luka i dalje zauzima visoku poziciju među najčešćim imenima za dečake.

- Advertisement -

Moderna, lepa i retka – neobična imena mogu uticati na samopouzdanje deteta


Iza njega slede tradicionalnija imena kao što su Vasilije, Bogdan, Lazar, Vukan, Stefan, Vuk, Aleksa, Pavle i Dušan.

Za devojčice, na vrhu liste i dalje dominira Sofija, a nakon nje često slede Dunja, Mila, Teodora, Tara, Maša, Nađa, Petra, Milica i Una.

Foto: Canva

Pored tih „stalnih favorita“, primećuje se tendencija da se imena koja su bila u upotrebi pre mnogo godina, a koja su vremenom izašla iz mode, vraćaju u prvi plan. Tako roditelji ponovo biraju imena koja su nosile naše bake i prabake, ukazujući na želju da decu povežu sa tradicijom i kulturnim nasleđem.


Sofija i Luka istisnuli Mašinku i Jugoslava – značenje i simbolika i dalje diktiraju odabir imena


Među ženskim imenima koja su „rekla svoje“ u prošlim epohama i danas započinju svoj povratak su, na primer, Danica, Anđelija, Anđa, Višnja i slična imena koja nose značenje svetlosti, prirode i lepote.

Takođe, primećuje se i porast interesovanja za imena koja nisu pretenciozna, ali su bogata značenjem i lako se izgovaraju, imena koja ne „zvuče internacionalno“, već lepo „legnu“ na srpski jezik, ali imaju moderan prizvuk.

Zanimljivo je i da se imena poput Vukan i Kasja prema nekim izvorima pojavljuju kao imena koja „prete da postanu popularna“, što sugeriše da roditelji teže da njihove bebe dobiju ime koje još nije previše rasprostranjeno, ali ima karakter i tradiciju.

- Advertisement -

Izvor: magazin.novosti.rs/Yumama

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img