spot_img
spot_img

Biserko, Svilenko, Duga, Kiša, Mirođija, Mrgud i Ris – najčudnija su imena u Srbiji

Više stotina ljudi godišnje matičaru podnese zahtev za promenu ličnog imena. Razlozi su različiti, najčešće porodični i lični. Lazar, Vojislav i Tamara svoje ime nikada ne bi menjali.

Biserko, Svilenko, Duga, Kiša, Mirođija, Mrgud i Ris – najčudnija su imena u Srbiji. Prema zvaničnim podacima Zavoda za statistiku, najčešća imena trenutno su: Jelena, Milica, Marija, Dragana, Mirjana i Dragan, Aleksandar, Milan, Nikola i Zoran.

Lazar, Vojislav i Tamara svoje ime nikada ne bi menjali. Međutim, ima i onih kojima se sopstveno ime ne dopada. Zakon im daje mogućnost i pravo da ga promene, a cena je oko 800 dinara.

- Advertisement -

Sofija i Luka istisnuli Mašinku i Jugoslava – značenje i simbolika i dalje diktiraju odabir imena


U Upravi Grada Beograda kažu da pravo na promenu ličnog imena imaju svi nakon navršene 15. godine života. Ljudi ne odlaze često kod matičara iz tog razloga, a kada odu razlozi su različiti, najčešće porodični ili lični.

„Iz moje prakse to je najčešće zbog nekih narušenih porodičnih odnosa iz prošlosti. Osoba kada promeni ime, oseća vid olakšanja i kao da kreće sebe da iznova i iznova gradi. To nije samo hir, nego ponovni osećaj pripadanja koji nisu imali u svojoj primarnoj porodici“, kaže Jovana Stojković, psiholog.

Neretko se menjaju i prezimena. Načešće posle razvoda. Dešava se da majke insistiraju da dete nosi isključivo njihovo devojačko prezime pa nemaju svi članovi porodice isto prezime.


Puding, Pikaču, Najk, Ajfon, Tenk – imena koja se neće naći u ličnoj karti


„To nije svojstveno za našu kulturu. Sigurno i da muž ako pristane na to, sigurna sam da će taj par od starta trpeti neki vid pritiska. To je lična stvar, ali nekako samim tim što je nama kulturološki tako nametnuto, mi to želimo, prezime zajedničko predstavlja ‘Mi postajemo MI’“, objašnjava Jovana Stojković.

U Upravi Grada Beograda kažu da je promena prezimena znatno češća, a procedure su jednostavne i počinju podnošenjem zahteva u matičnoj službi prema mestu prebivališta.

spot_img
spot_img

Najnovije

Psihološki imunitet: Zašto je sposobnost da padnu i ustanu najvažnija lekcija koju deca uče

Dete koje ima razvijen psihološki imunitet lakše će podneti pritisak vršnjaka, znaće kako da se izbori sa kritikama i neće imati potrebu da kroz agresiju prema drugima leči sopstvenu nesigurnost.

Tri bronze za članove reprezentacije Srbije na Međunarodnoj olimpijadi iz informatike

Međunarodna olimpijada iz informacije za učenike srednjih škola održala se u Uzbekistanu od 9. do 16. avgusta i okupila je 357 takmičara iz 97 zemalja

„Bojim se škole“: Kako razgovarati sa predškolcem o onome što ga čeka od 1. septembra?

Možda strah neće nestati posle jednog razgovora. Dete će se možda istom pitanju vraćati više puta, naročito kako se 1. septembar bude približavao.

DECA ALGORITMA: KAD DIGITALNE PLATFORME POSTANU SAPUTNICI ODRASTANJA

Veštačka inteligencija i algoritmi nastaviće da oblikuju svet u kojem će odrastati nove generacije. Ipak, budućnost nije unapred određena. Ona zavisi od toga da li ćemo decu učiti samo kako da koriste tehnologiju ili i kako da razumeju njen uticaj.

Jovana Papan: Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

Izbirljivo jedenje smatra se jednom od “najnaslednijih” osobina u detinjstvu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img