ČEGA SE DECA NAJVIŠE PLAŠE: Šesta godina je „najstrašnija“

Strah sam po sebi nije loš, on je koristan kao i svaka druga emocija i štiti nas u mnogim situacijama.

Strah je prirodna emocija i reakcija koja nastaje opažanjem ili očekivanjem stvarne ili zamišljene opasnosti. Iako smo svesni da je strah očekivana i prirodna emocija, koja ima svoju svrhu, vrlo često smo u situaciji da ne znamo šta da uradimo s njim. Kako se teško nosimo sa svojim strahovima, tako je roditeljima još teže da se nose sa strahom kod svog deteta.

„Razvoj dečjeg straha ima svoje zakonitosti. Odrastanjem deca razvijaju svoje sposobnosti razumevanja i shvatanja sveta, te u skladu s tim, deca shvate neke stvari, ali ne do kraja. U takvom ‘međuprostoru’ ponekad nastaju strahovi“, objašnjava psihološkinja Sandra Matošina Barboš.

- Advertisement -

Dečiji strahovi – kako da im pomognete


Temeljna je detetova potreba da mu odrasla osoba u koju ima poverenja bude blizu, jer mu to daje sigurnost. Ova potreba je posebno izražena u situacijama koje su mu nepoznate, na primer kada se pojavi neka nova osoba ili prilikom dolaska na novo mesto. Saznajte koji su uzroci dečjih strahova i kako im pomoći da ih savladaju.

Koristan kao i svaka druga emocija

„U prvih nekoliko godina dete stiče osećaj sigurnosti u svoje sposobnosti i okolinu koja ga okružuje. To čini istražujući, ali uvek u svojoj ‘sigurnoj zoni’ koja se povećava kako dete raste i razvija se. Vrlo je važno podsticati istraživanje – malo po malo, korak po korak“, kaže psihološkinja Sandra Matošina Borbaš.

Strah sam po sebi nije loš, on je koristan kao i svaka druga emocija i štiti nas u mnogim situacijama.

„Nikada nemojte reći detetu da nema čega da se plaši, jer da nema čega da se boji, ne bi se bojalo. Od straha će se odučiti postupno i potrebno je jako puno strpljenja za to“, savetuje ona.

Međutim, ako vidite da određen strah paralizuje vaše dete i ne dopušta mu normalan život i ispunjavanje svakodnevnih obaveza, potrebno je da se javite stručnjaku.

- Advertisement -
Foto: Canva

Dečji strahovi od rođenja do osme godine

Do treće godine – strah od odvajanja od majke

3 godine – strah od ljudi, maski, mraka, životinja, policajaca i razbojnika

4 godine – strah od glasnih zvukova, vatrogasaca, mraka, divljih životinja, od noći odvojene od majke

5 godina – smanjenje straha od ljudi, ali raste strah od neuspeha, pada, pasa, i strah da se mama neće vratiti kući

6 godina – vrlo zastrašujuće razdoblje, kada se dete boji zvukova (melodije telefona, neprijatnog glasa). Javlja se strah od duhova, veštica, boje se da postoji neko ispod kreveta, od gubitka, strah od vode, vatre, groma, munje, strah od samoće, strah da će se nešto dogoditi mami. Tokom tog razdoblja deca postaju hrabrija kada je reč o „ozbiljnim“ povredama, ali se boje trnja, posekotina, krvi.

- Advertisement -

Razvojni strahovi kod dece – šta roditelji mogu da očekuju?


7 godina – strah od tamnih prostora, tavana, podruma, duhova i veštica. Pojavljuje se i strah od špijuna, lopova, ljudi koji se skrivaju u ormaru, ispod kreveta… Mnogi strahovi se pojavljuju nakon nekih strašnih priča, filmova, gledanja na TV-u. Isto tako, dete se boji da ne zakasni u školu.

Više od 8 godina – manje strahova, ali dete se više plaši stvarnih, opasnih stvari i situacija.

Izvor: Yumama/Večernje novosti

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img