spot_img
spot_img

FOMO – zašto nas strah od propuštanja tera da jurimo tuđi život?

Strah od propuštanja (FOMO) postao je svakodnevica u eri društvenih mreža.

Da li ste ikada osetili nelagodu kada vidite da se vaši prijatelji provode, putuju ili postižu uspehe – dok vi sedite kod kuće? Taj osećaj ima ime: FOMO (Fear of Missing Out), odnosno strah od propuštanja. Iako je prirodno da želimo da budemo deo važnih događaja, u digitalnom dobu FOMO se pretvorio u pravi pritisak.

Šta je FOMO i kako se javlja?

FOMO je psihološki fenomen koji se javlja kada mislimo da propuštamo iskustva, prilike ili događaje koje drugi ljudi imaju. Najčešće ga podstiču društvene mreže, gde su tuđi trenuci sreće i uspeha stalno pred našim očima.

- Advertisement -

Umesto da uživamo u sopstvenom životu, mi ga upoređujemo sa pažljivo odabranim slikama i pričama drugih. Tada se javlja osećaj nezadovoljstva, nervoze i stalne potrebe da budemo svuda i doživimo sve – što je, naravno, nemoguće.

Foto: Canva

Karakteristike FOMO-a:

  • Stalno poređenje sa drugima

  • Nemogućnost da prihvatimo da nešto može da prođe bez nas

  • Strah od propuštanja prilika ili iskustava

  • Povećana zavisnost od telefona i interneta

Posledice FOMO-a

Ako mu se prepustimo, FOMO može dovesti do stresa, osećaja manje vrednosti, iscrpljenosti i hroničnog nezadovoljstva. Umesto da živimo u trenutku, stalno jurimo da budemo deo tuđih trenutaka.

- Advertisement -

Kako ublažiti FOMO?

Dobra vest je da FOMO možemo kontrolisati. Evo nekoliko koraka:

  • Podsetite se da društvene mreže prikazuju samo deo stvarnosti.

  • Praktikujte zahvalnost za ono što već imate.

  • Odvojite vreme bez telefona – dan ili bar nekoliko sati.

  • Fokusirajte se na svoje ciljeve, umesto na poređenje sa drugima.

FOMO nas podseća na to koliko je lako zaboraviti da je život vredan upravo onakav kakav jeste – sa svim svojim usponima i padovima. Ne moramo biti svuda, niti sve doživeti da bismo bili srećni. Kada umesto tuđeg, počnemo da živimo svoj život, strah od propuštanja gubi snagu.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img