FOMO – zašto nas strah od propuštanja tera da jurimo tuđi život?

Strah od propuštanja (FOMO) postao je svakodnevica u eri društvenih mreža.

Da li ste ikada osetili nelagodu kada vidite da se vaši prijatelji provode, putuju ili postižu uspehe – dok vi sedite kod kuće? Taj osećaj ima ime: FOMO (Fear of Missing Out), odnosno strah od propuštanja. Iako je prirodno da želimo da budemo deo važnih događaja, u digitalnom dobu FOMO se pretvorio u pravi pritisak.

Šta je FOMO i kako se javlja?

FOMO je psihološki fenomen koji se javlja kada mislimo da propuštamo iskustva, prilike ili događaje koje drugi ljudi imaju. Najčešće ga podstiču društvene mreže, gde su tuđi trenuci sreće i uspeha stalno pred našim očima.

- Advertisement -

Umesto da uživamo u sopstvenom životu, mi ga upoređujemo sa pažljivo odabranim slikama i pričama drugih. Tada se javlja osećaj nezadovoljstva, nervoze i stalne potrebe da budemo svuda i doživimo sve – što je, naravno, nemoguće.

Foto: Canva

Karakteristike FOMO-a:

  • Stalno poređenje sa drugima

  • Nemogućnost da prihvatimo da nešto može da prođe bez nas

  • Strah od propuštanja prilika ili iskustava

  • Povećana zavisnost od telefona i interneta

Posledice FOMO-a

Ako mu se prepustimo, FOMO može dovesti do stresa, osećaja manje vrednosti, iscrpljenosti i hroničnog nezadovoljstva. Umesto da živimo u trenutku, stalno jurimo da budemo deo tuđih trenutaka.

- Advertisement -

Kako ublažiti FOMO?

Dobra vest je da FOMO možemo kontrolisati. Evo nekoliko koraka:

  • Podsetite se da društvene mreže prikazuju samo deo stvarnosti.

  • Praktikujte zahvalnost za ono što već imate.

  • Odvojite vreme bez telefona – dan ili bar nekoliko sati.

  • Fokusirajte se na svoje ciljeve, umesto na poređenje sa drugima.

FOMO nas podseća na to koliko je lako zaboraviti da je život vredan upravo onakav kakav jeste – sa svim svojim usponima i padovima. Ne moramo biti svuda, niti sve doživeti da bismo bili srećni. Kada umesto tuđeg, počnemo da živimo svoj život, strah od propuštanja gubi snagu.

spot_img

Najnovije

Trauma iz detinjstva značajno oblikuje mozak i utiče na mentalno zdravlje

Deca koja odrastaju u stresnom ili nasilnom okruženju često nose nevidljive posledice tog iskustva celog života.

Od svojih roditelja najmanje što možete naslijediti jesu kuće, zemlja i imovina

Hako Duljević i njegova poruka mladima - o tome šta je najvrednije što možemo naslediti od svojih roditelja

Koje biljke ne treba zalivati zimi: Ovo su greške koje pravite u održavanju cveća

Dolazi sve hladnije doba godine, cveće ste uneli u kuću, i sad održavanje biljaka postaje komplikovanije.

Kako se menja dečije poimanje sigurnosti tokom odrastanja (do uzrasta od 10 godina)

Kako se menja ono što deci donosi mir i osećaj sigurnosti – od beba do tinejdžera u najavi - kratki vodič za roditelje

Kako telo reaguje na stres

Stres proizvodi veće količine kortizola, adrenalina i noradrenalina, koji potiču veći broj otkucaja srca, povišenu tenziju mišića, znojenje i veću budnost, što sve zajedno treba da nam pomogne da se zaštitimo ili odgovorimo na izazov.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img