spot_img
spot_img

Kad tinejdžer „pristaje na većinu“ — iako zna bolje: roditeljski vodič kroz grupni pritisak

Pritisak vršnjaka je normalan deo odrastanja. On nije znak slabosti tinejdžera — već prilika da kao roditelj pomognete svom detetu da izgradi zdrav osećaj sopstvene vrednosti i sposobnost za nezavisno prosuđivanje.

Tokom adolescencije, deca počinju da traže pripadnost grupi, pa je sasvim normalno da se ponekad ponašaju onako kako rade drugi — čak i kada znaju da to možda nije ispravno. Ovaj fenomen psihologija naziva konformizam — tendencijom da prilagodimo svoje mišljenje i ponašanje očekivanjima grupe radi prihvaćanja ili izbegavanja odbacivanja.

Klasičan primer dolazi iz poznatog Aschovog eksperimenta konformizma, u kojem su učesnici — iako su vizuelno jasno videli odgovore — često dali pogrešan odgovor samo zato što je većina grupe tako rekla.

- Advertisement -

Slično se dešava i sa tinejdžerima:

🧑‍🤝‍🧑 Žele da se uklope u društvo,
💬 Bojazan je od ismevanja ili odbacivanja,
🤔 Često veruju da “svi to rade”, pa i oni počnu da rade isto — iako nisu sigurni da je to ispravno.

Zašto tinejdžeri popuštaju pritisku grupe?

🔹 Normativni uticaj — tinejdžeri žele da budu prihvaćeni i voljeni, pa rade ono što većina radi, čak i kada osećaju da nije najbolje.
🔹 Nesigurnost i poređenje sa drugima — u fazi razvoja identiteta, mladima je teško da suprotna mišljenja grupe.
🔹 FOMO (Fear of Missing Out – strah od propuštanja) i „maksima većine“ — ideja da “svi rade ovo, pa mora da je u redu” stvara pogrešnu sliku o tome šta je normalno ili poželjno

Kako roditelj može podržati tinejdžera da razvije samostalnost?

1. Razgovarajte o drutšvenim situacijama bez osuđivanja

Pitajte: “Šta si o tome mislio pre nego što su drugi rekli svoje?”
Ovo pomaže tinejdžeru da razmisli o sopstvenoj proceni i razlikama između mišljenja i činjenica.


FOMO – zašto nas strah od propuštanja tera da jurimo tuđi život?


2. Učite ga da razlikuje “popularno” od “ispravnog”

Popularnost ne znači uvek da je nešto dobro. Objasnite da:
✔️ ne mora svaka većina biti u pravu
✔️ kritičko razmišljanje je znak zrelosti i samopouzdanja

Ovo je posebno važno u dobu kad se vrednost mišljenja često meri brojem lajkova ili odobravanja — npr. na društvenim mrežama.

- Advertisement -

3. Podstičite samopouzdanje u donošenju odluka

Kada tinejdžer izrazi svoje mišljenje koja se razlikuje od grupe:
🌱 Pohvalite ga za hrabrost
💪 Podržite ga da ostane veran sebi
To gradi unutrašnju sigurnost, pa neće automatski „pristajati na većinu“.

4. Vežbajte scenarija za odbijanja pritiska

Zajedno osmislite kako reći „ne“ bez konflikta — npr.:
👉 “Razumem da ti je to važno, ali meni to ne odgovara.”
Takva vežba daje konkretne reči i strategije.

5. Budite primer samostalnog mišljenja

Deca najlakše uče posmatranjem. Ako roditelj otvoreno objašnjava:
🔹 kako donosi svoje odluke
🔹 zašto ne pristaje uvek na tuđe
… tinejdžer dobija model ponašanja koji može usvojiti.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img