Čuveni psihijatar s Harvarda otkriva kako dvojezičnost oblikuje dečje emocije i ponašanje

Dr Claudio O. Toppelberg je ugledni dečji i adolescentni psihijatar sa Harvard Medical School. On je godinama istraživao kako jezički razvoj utiče na decu.

„Jezik nije samo sredstvo komunikacije, on je ključ za razumevanje samih sebe i drugih oko nas“, ovim rečima dr Claudio O. Toppelberg, ugledni dečji i adolescentni psihijatar sa Harvard Medical School, objašnjava zašto je razvoj jezika u detinjstvu neraskidivo povezan sa mentalnim zdravljem.

Njegova istraživanja već godinama ukazuju na to da jezički razvoj ne utiče samo na akademske sposobnosti deteta, već i na emocionalnu stabilnost, odnose s vršnjacima i kapacitet za nošenje sa stresom. Posebno zanimljivo je njegovo bavljenje dvojezičnom decom – onima koji odrastaju u okruženju gde se svakodnevno koriste dva jezika.

- Advertisement -

Dvojezičnost kao prednost – ali i izazov

Dr Toppelberg ističe da dvojezičnost može biti ogromna prednost za kognitivni razvoj. Deca često razvijaju fleksibilnije mišljenje, bolju koncentraciju i veću sposobnost da rešavaju probleme. Međutim, ukazuje i na drugu stranu medalje.

Ako dete ne dobije adekvatnu podršku, može doći do nesigurnosti u izražavanju.

Jezičke barijere u školi mogu izazvati osećaj izolacije i frustracije.

Nedovoljno razumevanje od strane nastavnika ili vršnjaka može se odraziti na samopouzdanje i socijalnu integraciju.

„Dvojezično dete može imati bogat unutrašnji svet, ali ako mu ne damo prostor da oba jezika razvija u punom kapacitetu, rizikujemo da narušimo njegovo emocionalno zdravlje“, objašnjava on.

- Advertisement -

Mentalno zdravlje u svetlu jezika

Jedan od ključnih zaključaka njegovih istraživanja jeste da su jezičke poteškoće često povezane sa emocionalnim problemima – depresijom, anksioznošću ili problematičnim ponašanjem. Drugim rečima, dete koje se muči da iskaže ono što oseća, češće se povlači ili reaguje agresivno.


Logoped: Ovo su najčešći uzroci kašnjenja u govoru kod dece


Ova saznanja posebno su važna u multikulturalnim društvima, gde su dvojezične porodice sve brojnije. Toppelberg upozorava da edukativni sistemi moraju razviti programe podrške koji će vrednovati i jačati oba jezika, umesto da forsiraju asimilaciju i potiskivanje maternjeg jezika.

Porodica kao temelj

„Roditelji igraju ključnu ulogu“, naglašava dr Toppelberg. „Čak i ako deca u školi koriste dominantni jezik zemlje u kojoj žive, maternji jezik je emotivna veza sa porodicom, identitetom i poreklom.“

On savetuje roditeljima da kod kuće nastave da koriste maternji jezik, jer to detetu pruža osećaj sigurnosti i pripadnosti. Istovremeno, predlaže da škole uvedu programe koji pomažu deci da razvijaju akademski vokabular na oba jezika, čime se smanjuje jaz između kuće i učionice.

Društvena dimenzija – ulaganje u budućnost

Dr Toppelbergova poruka ima i snažan društveni ton. Ulaganje u dvojezičnu decu znači ulaganje u zdravije društvo. Njegova istraživanja pokazuju da deca koja uspešno balansiraju između dva jezika kasnije razvijaju veću empatiju, sposobnost za saradnju i bolju otpornost na stres.

„U vremenu globalnih migracija i mešanja kultura, razumevanje uloge jezika u psihološkom razvoju više nije luksuz, već nužnost“, zaključuje on.

Topelberg, čija je porodica dvojezična (španski/engleski), ilustruje ovu poentu pričom o tome kada je njegov sin, tada star 18 meseci, pratio oca po kući brbljajući na španskom. Kada su izašli napolje da bi Topelberg razgovarao sa izvođačem radova, dečak je spontano prešao na engleski, da bi se odmah potom vratio na španski kada su se vratili unutra.


Bebe pamte jezik odmah po rođenju


„On je to uradio“, kaže Topelberg, „jer je na nekom nivou znao da želi da se uključi i uči od izvođača. Izvođač ga ne bi razumeo na španskom. Zato je prešao na engleski.“

Snaga reči oblikuje snagu deteta

Priča dr Claudija O. Toppelberga otkriva da je jezik mnogo više od komunikacijskog alata – to je most između emocija, identiteta i društva. Njegova istraživanja pružaju dragocenu lekciju – ako želimo decu koja su emocionalno zdrava i društveno uključena, moramo im omogućiti da slobodno govore jezik srca i jezik sveta u kojem odrastaju.

Izvor: zadovoljna.nova.rs

spot_img

Najnovije

Trauma iz detinjstva značajno oblikuje mozak i utiče na mentalno zdravlje

Deca koja odrastaju u stresnom ili nasilnom okruženju često nose nevidljive posledice tog iskustva celog života.

Od svojih roditelja najmanje što možete naslijediti jesu kuće, zemlja i imovina

Hako Duljević i njegova poruka mladima - o tome šta je najvrednije što možemo naslediti od svojih roditelja

Koje biljke ne treba zalivati zimi: Ovo su greške koje pravite u održavanju cveća

Dolazi sve hladnije doba godine, cveće ste uneli u kuću, i sad održavanje biljaka postaje komplikovanije.

Kako se menja dečije poimanje sigurnosti tokom odrastanja (do uzrasta od 10 godina)

Kako se menja ono što deci donosi mir i osećaj sigurnosti – od beba do tinejdžera u najavi - kratki vodič za roditelje

Kako telo reaguje na stres

Stres proizvodi veće količine kortizola, adrenalina i noradrenalina, koji potiču veći broj otkucaja srca, povišenu tenziju mišića, znojenje i veću budnost, što sve zajedno treba da nam pomogne da se zaštitimo ili odgovorimo na izazov.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img