Zašto odustajemo od novogodišnjih odluka

I kako to da prevaziđemo

Tradicija nalaže da svakih 365 dana treba čvrsto da rešimo da ćemo se od Nove godine osloboditi loših navika i isplaniramo promene u svom životu. Smršaću, prestaću da pušim, počeću da vežbam, uštedeću novac, naučiću nešto novo, više ću putovati, provodiću više vremena sa partnerom i decom, neke su od najčešćih novogodišnjih rezolucija.

Istraživanja, međutim, pokazuju da samo oko 10 odsto ljudi uspe da ostvari svoje novogodišnje odluke, dok većina odustane od njih već u prvim mesecima nove godine.

- Advertisement -

Ljudi Novu godinu doživljavaju kao novi početak ili događaj koji sa sobom nosi promene, a zaboravljaju da jedan dan ne može da postane odrednica koja će doneti promenu ili ispunjenje želja.

Novogodišnje rezolucije su način da sebi postavimo ciljeve i odluke za narednu godinu. Zbog čega se, međutim, dešava da ih ne ispunimo, polovično ostvarimo planove ili odustanemo od njih?


Porodične novogodišnje odluke: planiranje zdrave i sigurne godine sa decom


Psiholozi smatraju da postoji više razloga zašto se novogodišnje rezolucije ne ostvaruju:

Nedostatak motivacije

Ako nemamo dovoljno želje i volje da promenimo nešto u svom životu, teško ćemo se pridržavati naših odluka. Zato je važno da biramo one ciljeve koji su za nas od suštinskog značaja.

Ukoliko, na primer, želimo da smršamo, treba da imamo jasan razlog za to, kao što su poboljšanje zdravlja, samopouzdanja ili izgleda. Treba da imamo viziju kako ćemo se osećati i izgledati kada ostvarimo svoj cilj, kao i da se podsećamo na to kada nam je teško.

Nejasni ciljevi

Ako sebi zadamo prevelike ili previše opšte ciljeve, možemo se osećati preopterećeno ili zbunjeno. Zato je bolje da razbijemo naše ciljeve na manje i konkretnije korake, koji su merljivi i ostvarljivi. Ako, na primer, želimo da uštedimo novac, treba da odredimo koliko tačno novca želimo da uštedimo, za šta nam je potreban i kako ćemo to postići. Trebam takođe, da postavimo rokove za naše ciljeve i da ih redovno pratimo.

- Advertisement -
Foto: Canva

Nedostatak podrške

Ako smo sami u našoj nameri da promenimo nešto, možemo se osećati usamljeno ili nepriznato. Zato je dobro da potražimo podršku i podsticaj od prijatelja, porodice ili stručnjaka, koji mogu da nam pomognu da ostanemo na pravom putu.

Na primer, ako želimo da prestanemo da pušimo, treba da kažemo našim bližnjima o našoj odluci i da ih zamolimo da nas podrže i podsete na naše razloge.

Nedostatak prilagođavanja

Ako ne pratimo svoj napredak i ne slavimo uspehe, možemo izgubiti entuzijazam i samopouzdanje. Zato je korisno da vodimo evidenciju o rezultatima i nagrađujemo sebe za svoj trud. Ukoliko naiđemo na prepreke ili neuspehe, takođe, treba da budemo spremni da prilagodimo naše planove i strategije, umesto da odustanemo.

Ako, na primer, želimo da počnemo da vežbamo, treba da zabeležimo koliko često i koliko dugo vežbamo, kako se osećamo posle toga, treba da se počastimo nečim što volimo kada ostvarimo neki  manji cilj. Ako naiđemo na prepreke ili neuspehe, treba da budemo spremni da prilagodimo naše planove i strategije, umesto da odustanemo.

Kratkoročne i dugoročne odluke

Novogodišnje rezolucije mogu biti kratkoročne i dugoročne, ističu stručnjaci.

Kratkoročni ciljevi su oni koje želimo postići u kratkom roku, a obično su vezani za zdravlje, socijalne odnose, obrazovanje, hobije.

- Advertisement -

Neke od kratkoročnih odluka mogu biti: pročitati knjigu, otići na izlet, kupiti novu garderobu, položiti ispit itd. Kratkoročni ciljevi nam pružaju motivaciju, zadovoljstvo i samopouzdanje, jer ih možemo lako pratiti i ostvariti.

Dugoročni ciljevi su oni koji imaju rok od pet ili više godina. Obično su vezani za finansije, karijeru, porodicu, životni stil.

Neki od dugoročnih odluka mogu biti: kupiti kuću, osnovati firmu, imati decu, putovati po svetu ili otići da živimo u stranoj zemlji. Dugoročni ciljevi zahtevaju više planiranja, strpljenja i prilagođavanja, jer su podložniji promenama i neočekivanim okolnostima.

Dugoročni planovi nam pružaju smisao, svrhu i usmerenje, jer odražavaju naše snove i ambicije.

Najbolje bi bilo kad bismo postigli optimalan balans između kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, uskladili ih i povezali.

To znači da naši kratkoročni planovi treba da budu u skladu sa našim dugoročnim ciljevima.

Na primer, ako je naš dugoročni cilj da postanemo uspešni programer, naše kratkoročne novogodišnje odluke treba da budu: učiti neki programski jezik, završiti kurs, raditi na projektu, aplicirati za posao…

Izvor: magazin.politika.rs

spot_img

Najnovije

Dojave o bombama u školama u Novom Sadu, Subotici, Zrenjaninu…: Deo škola pregledan, dojave bile lažne

Više škola u Novom Sadu i Južnobačkom okrugu, kao i u Subotici, Zrenjaninu i drugim gradovima, danas je dobilo elektronsku poruku sa dojavom o postavljenoj bombi, saznaje Dnevnik.

Svetski dan bicikla – dva točka koja menjaju svet

Svake godine 3. juna obeležava se Svetski dan bicikla, dan posvećen jednom od najjednostavnijih, najzdravijih i najkorisnijih prevoznih sredstava koje je čovek ikada napravio.

Bezbednost dece na biciklu – šta kaže Zakon o saobraćaju?

U anketi na koju su odgovarali pratioci našeg Instagram profila došli smo do zaključka da većina dece kod nas ne nosi kacigu dok vozi bicikl

Deca rođena u junu – mali sunčevi zraci koji stižu na početku leta

Postoje meseci koji sa sobom nose posebnu energiju, a jun je svakako jedan od njih. To je mesec kada se priroda nalazi u svom punom sjaju, kada su dani sve duži, a vazduh miriše na raspust, slobodu i avanturu. Nije ni čudo što se za decu rođenu u junu često kaže da u sebi nose vedrinu, radoznalost i toplinu ovog posebnog perioda godine.

Da li su deca danas prezaštićena – pedagog upozorava na posledice odrastanja pod staklenim zvonom

Želja da dete bude stalno srećno može imati suprotan efekat od očekivanog, upozorava pedagog Snežana Golić.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img