Zašto odustajemo od novogodišnjih odluka

I kako to da prevaziđemo

Tradicija nalaže da svakih 365 dana treba čvrsto da rešimo da ćemo se od Nove godine osloboditi loših navika i isplaniramo promene u svom životu. Smršaću, prestaću da pušim, počeću da vežbam, uštedeću novac, naučiću nešto novo, više ću putovati, provodiću više vremena sa partnerom i decom, neke su od najčešćih novogodišnjih rezolucija.

Istraživanja, međutim, pokazuju da samo oko 10 odsto ljudi uspe da ostvari svoje novogodišnje odluke, dok većina odustane od njih već u prvim mesecima nove godine.

- Advertisement -

Ljudi Novu godinu doživljavaju kao novi početak ili događaj koji sa sobom nosi promene, a zaboravljaju da jedan dan ne može da postane odrednica koja će doneti promenu ili ispunjenje želja.

Novogodišnje rezolucije su način da sebi postavimo ciljeve i odluke za narednu godinu. Zbog čega se, međutim, dešava da ih ne ispunimo, polovično ostvarimo planove ili odustanemo od njih?


Porodične novogodišnje odluke: planiranje zdrave i sigurne godine sa decom


Psiholozi smatraju da postoji više razloga zašto se novogodišnje rezolucije ne ostvaruju:

Nedostatak motivacije

Ako nemamo dovoljno želje i volje da promenimo nešto u svom životu, teško ćemo se pridržavati naših odluka. Zato je važno da biramo one ciljeve koji su za nas od suštinskog značaja.

Ukoliko, na primer, želimo da smršamo, treba da imamo jasan razlog za to, kao što su poboljšanje zdravlja, samopouzdanja ili izgleda. Treba da imamo viziju kako ćemo se osećati i izgledati kada ostvarimo svoj cilj, kao i da se podsećamo na to kada nam je teško.

Nejasni ciljevi

Ako sebi zadamo prevelike ili previše opšte ciljeve, možemo se osećati preopterećeno ili zbunjeno. Zato je bolje da razbijemo naše ciljeve na manje i konkretnije korake, koji su merljivi i ostvarljivi. Ako, na primer, želimo da uštedimo novac, treba da odredimo koliko tačno novca želimo da uštedimo, za šta nam je potreban i kako ćemo to postići. Trebam takođe, da postavimo rokove za naše ciljeve i da ih redovno pratimo.

- Advertisement -
Foto: Canva

Nedostatak podrške

Ako smo sami u našoj nameri da promenimo nešto, možemo se osećati usamljeno ili nepriznato. Zato je dobro da potražimo podršku i podsticaj od prijatelja, porodice ili stručnjaka, koji mogu da nam pomognu da ostanemo na pravom putu.

Na primer, ako želimo da prestanemo da pušimo, treba da kažemo našim bližnjima o našoj odluci i da ih zamolimo da nas podrže i podsete na naše razloge.

Nedostatak prilagođavanja

Ako ne pratimo svoj napredak i ne slavimo uspehe, možemo izgubiti entuzijazam i samopouzdanje. Zato je korisno da vodimo evidenciju o rezultatima i nagrađujemo sebe za svoj trud. Ukoliko naiđemo na prepreke ili neuspehe, takođe, treba da budemo spremni da prilagodimo naše planove i strategije, umesto da odustanemo.

Ako, na primer, želimo da počnemo da vežbamo, treba da zabeležimo koliko često i koliko dugo vežbamo, kako se osećamo posle toga, treba da se počastimo nečim što volimo kada ostvarimo neki  manji cilj. Ako naiđemo na prepreke ili neuspehe, treba da budemo spremni da prilagodimo naše planove i strategije, umesto da odustanemo.

Kratkoročne i dugoročne odluke

Novogodišnje rezolucije mogu biti kratkoročne i dugoročne, ističu stručnjaci.

Kratkoročni ciljevi su oni koje želimo postići u kratkom roku, a obično su vezani za zdravlje, socijalne odnose, obrazovanje, hobije.

- Advertisement -

Neke od kratkoročnih odluka mogu biti: pročitati knjigu, otići na izlet, kupiti novu garderobu, položiti ispit itd. Kratkoročni ciljevi nam pružaju motivaciju, zadovoljstvo i samopouzdanje, jer ih možemo lako pratiti i ostvariti.

Dugoročni ciljevi su oni koji imaju rok od pet ili više godina. Obično su vezani za finansije, karijeru, porodicu, životni stil.

Neki od dugoročnih odluka mogu biti: kupiti kuću, osnovati firmu, imati decu, putovati po svetu ili otići da živimo u stranoj zemlji. Dugoročni ciljevi zahtevaju više planiranja, strpljenja i prilagođavanja, jer su podložniji promenama i neočekivanim okolnostima.

Dugoročni planovi nam pružaju smisao, svrhu i usmerenje, jer odražavaju naše snove i ambicije.

Najbolje bi bilo kad bismo postigli optimalan balans između kratkoročnih i dugoročnih ciljeva, uskladili ih i povezali.

To znači da naši kratkoročni planovi treba da budu u skladu sa našim dugoročnim ciljevima.

Na primer, ako je naš dugoročni cilj da postanemo uspešni programer, naše kratkoročne novogodišnje odluke treba da budu: učiti neki programski jezik, završiti kurs, raditi na projektu, aplicirati za posao…

Izvor: magazin.politika.rs

spot_img

Najnovije

Tinejdžeri: Kad bunt nije bunt, već umor

Tinejdžer koji se ceo dan kontroliše u školi, u društvu i na mrežama, kod kuće često „pukne“. Ne zato što ne poštuje roditelje, već zato što više nema snage da glumi da je dobro.

Angažovanje očeva ima presudan uticaj na razvoj detetovog samopoštovanja

Deca sa ocem koji je ulagao u njih i provodio vreme s njima imaju više šansi da steknu emocionalnu sigurnost. To im daje samopouzdanje da istražuju i izlaze iz sigurnosti poznatog okruženja.

Devetogodišnjak oborio svetski rekord u rešavanju Rubikove kocke

Devetogodišnji Poljak Teodor Zajder postavio je novi svetski rekord u rešavanju Rubikove kocke, savladavši ovu poznatu mozgalicu za samo 2,76 sekundi.

Kako da prestanem da vičem na decu (i šta da radim umesto toga)

Dobra vest? Vikanje nije navika koja se ne može promeniti.

„Samo da bude srećno“ – kako pritisak na sreću stvara anksioznost

U svetu u kom se stalno govori o pozitivnom razmišljanju, motivaciji i „lepšoj strani života“, roditeljstvo lako sklizne u zamku toksičnog optimizma – ideje da su negativne emocije nešto što treba brzo popraviti, potisnuti ili preskočiti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img