spot_img
spot_img

Kada Bela vrana ima Crno srce: Trilogija koja preti da nadmaši popularnost Harija Potera

Crno srce objavljeno je baš kad je Bela vrana ovenčana uglednom nagradom Voterston za najbolji roman za mlade u 2014. godini, a treći, završni deo trilogije (Half lost) najavljen je za proleće 2016. godine.   Pre nego što je objavljena 2014. godine, knjiga Bela vrana debitantkinje Sali Grin veoma je ambiciozno najavljivana. Na leđa autorke […]

Crno srce objavljeno je baš kad je Bela vrana ovenčana uglednom nagradom Voterston za najbolji roman za mlade u 2014. godini, a treći, završni deo trilogije (Half lost) najavljen je za proleće 2016. godine.

 

Pre nego što je objavljena 2014. godine, knjiga Bela vrana debitantkinje Sali Grin veoma je ambiciozno najavljivana. Na leđa autorke koju je publika tek trebalo da upozna stavljen je težak teret – izdavačka kuća Pingvin buks na sva zvona obaveštavala je čitaoce da u knjižare stiže trilogija „Poluživot“ koji će nadmašiti knjige o Hariju Poteru, a produkcijska kuća Foks je otkupljivanjem prava na ekranizaciju i pre objavljivanja dodatno podgrejala visoka očekivanja. Pred autorkom, koja je nakon pohađanja studija kreativnog pisanja sa 52 godine napustila uspešnu karijeru finansijskog stručnjaka, bio je veoma težak zadatak.

- Advertisement -

Priča o Nejtanu, dečaku rođenom iz vanbračne veze bele veštice koja je odmah po porođaju preminula, i crnog vešca, najbrutalnijeg i najnasilnijeg na planeti, odmah je osvojila i publiku i izdavače iz celog sveta. Knjiga je vrlo brzo dospela u Ginisovu knjigu rekorda kao najprevođeniji debitantski roman u istoriji izdavaštva. (I pre nego što je objavljena, prava za njeno objavljivanje otkupljena su u 45 zemalja), i prodata je u više miliona primeraka širom planete.

Bela vrana (Originalni naziv je Half Bad – Poluloš) je uzbudljiva priča smeštena u savremenu Evropu, u kojoj bukti rat između crnih i belih veštica. Glavni junak Nejtan Birn na početku priče ima 14 godina, a zbog mešovitog porekla društvo ga je odbacilo kao belu vranu – bele veštice ga proganjaju, a crne ga mrze, ne dozvoljavajući mu da se opredeli ni za jednu stranu. Zaljubljen u devojčicu iz porodice belih veštica, a očajnički žudeći da upozna oca o kome je slušao samo jezive priče, Nejtan je neprilagođen i buntovan dečak, i takav mora da izdrži do 17. rođendana, kada se u svetu veštica od oca dobija Dar – jedinstven magijski talenat koji određuje život svakog pojedinca.

Uz čuveni citat iz Šekspirovog Hamleta da „ništa nije ni dobro ni zlo, nego ga takvim čini naše uverenje”, odabran kao moto romana, autorka je od Nejtana sazdala veoma neuobičajenog junaka – on je, kao što sam naslov kaže, poludobar i poluloš; polupitom i poludivalj; polucrn i polubeo, te je svakom čitaocu ostavljeno da ga vidi u skladu sa sopstvenim senzibilitetom.

Belu vranu nasledilo je Crno srce, nastavak koji je nedavno objavila Izdavačka kuća Evro–Giunti iz Beograda. Crno srce nastavlja životnu priču glavnog junaka koji je konačno dobio svoj magijski Dar. Nejtan je u bekstvu, bele veštice su mu za petama, crne mu spremaju opaku zasedu. Dar koji je dobio od svog oca, nemilosrdnog ubice, ne može da zauzda. U svetu se vodi rat između crnih i belih veštica, ali on ne može da odabere stranu. Opasnost vreba sa svih strana, ali najveća se krije možda upravo u njemu.

Grinova je, kako je već uobičajeno za dela iz ovog žanra, stvorila specifičan rečenik, ne bi li nam što slikovitije prikazala svet belih i crnih veštica, koji je, brižljivo uklopljen u stvarnost, teško prepoznatljiv za nas obične smrtnike. Tako je jezik glavnih junaka na mahove oštar i grub, dok je u pojedinim delovima izuzetno nežan i tanan, baš kao i duša nezgrapnih, još nesazrelih tinejdžera, na čiji je plećima teret budućnosti sveta belih i crnih veštica.

Crno srce objavljeno je baš kad je Bela vrana ovenčana uglednom nagradom Voterston za najbolji roman za mlade u 2014. godini, a treći, završni deo trilogije (Half lost) najavljen je za proleće 2016. godine. Ova trilogija, opisana kao triler mešavina Harija Potera i Lovca u žitu, potvrdila je najavljene visoke domete i ostavila publiku u nestrpljivom iščekivanju finala serijala.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img