Hiperaktivnost izazvana šećerom je roditeljski mit

Brojna istraživanja su pokazala da šećer ne čini decu aktivnijom. Zapravo, izgleda da on više utiče na roditelje

Uvreženo je mišljenje da slatkiši decu pretvaraju u pomahnitala čudvišta  koja je nemoguće kontrolisati sve dok im sav taj šećer ne iščili iz organizma.

 

- Advertisement -

Međutim, izgleda da je to samo moderni mit, roditeljska urbana legenda. Brojna istraživanja su pokazala da šećer ne čini decu aktivnijom. Zapravo, izgleda da on više utiče na roditelje, koji su skloni da kod deteta koje je smazalo kesicu bombona odmah vide znakove hiperaktivnosti.

Kao jedan od uzroka nastanka ove legenda smatra se činjenica da deca slatkiše obično najviše jedu u posebnim prilikama kao što su rođendani i slavlja, kada je atmosfera sama po sebi ustreptala i podstiče decu na povećanu aktivnost.

U jednoj studiji iz 1994. godine naučnici su okupili 35 dečaka koji su navodno bili „osetljivi na šećer“ i umesto šećera dali im placebo. Polovini majki rekli su da im je dete dobilo šećer, a polovoni nisu. Majke koje su verovale da su njihovi dečaci upravo uzeli šećer ocenile su svoje sinove kao „znatno hiperaktivnije“ i bile su mnogo kritičnije prema njima, smatrajući njihovo ponašanje za loše, za razliku od majki koje nisu mislile da su njihova deca konzumirala šećer.

 

Iste godine sprovedena je i studija u kojoj je 48 dece stavljeno na ishranu sa mnogo šećera  ili veštačkih zaslađivača. Roditelji su vodili dnevnik ponašanja svoje dece, a naučnici su pratili njihovo ponašanje i ocenjivali kognitivne sposobnosti. Ni šećer ni veštački zaslađivači nisu pogoršali ponašanje dece niti im umanjili sposobnosti. Zapravo, uočen je čak i minimalan smirujući efekat.

Najzad, meta-analiza 23 različite studije iz 1995. godine došla je do sličnog zaključka – da šećer ne utiče na kognitivne sposobnosti dece. Predrasude roditelja čine da oni očekuju lošije ponašanje od dece koja su jela slatkiše, pa su gotovi da vide promenu i tamo gde je nema.

- Advertisement -

 

Priredila: Jovana Papan

Izvor: New York Magazine

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

2 Komentara

    • Slažem se. Nemam vremena da naširoko objašnjavam koliko je tekst pogrešan. Istražite malo šta šećer pravi organizmu..

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img