U trendu neobičnija i kraća dečja imena

Današnje vreme preplavljeno je neobičnim imenima kod dece. Taj talas prožet je tradicijom, istorijom, a naročito trendom.

Nekadašnja imena istorijskih vladara zamenili su muzički i sportski idoli i likovi iz serija. Popularnost imena se, po dosadašnjim iskustvima matičara, menjaju na svakih deset godina.

U matičnim knjigama iz 19. veka često su upisivana dečja imena Aleksa, Stefan, Marko, Vukašin, Bogdan, Nemanja. Danas se deci daju kratka imena, koja često podsećaju na nadimak. Među kratkim imenima mogu se izdvojiti: Hana, Lena, Tara, Una, Tea, Dunja, Mila, Maša, Olja. Nekadašnjeg Nikolu i Milicu s trona su skinuli Ognjen i Sara.

- Advertisement -

Što se Novog Sada tiče, novorođenčad prijavljuje Klinika za ginekologiju i akušerstvo, popularna Betanija, a dečja imena zajedničkom odlukom daju roditelji.

– Na ovom području ređi su slučajevi da ljudi, držeći se tradicije, daju neobično ime svome detetu, obično još uvek deca nose ime po babi ili dedi – rekla je matičarka Branka Jović, i dodala da su neobična imena s kojima se ona susrela Miona, Tajna, Tigran, Tristan, Senjin, Simon, Lenka, a da se uglavnom vraćaju imena iz naše istorije.

Po Porodičnom zakonu Srbije, roditelji moraju prijaviti novorođenu decu matičarima od u roku od 15 dana, a imena im se daju u prvih mesec dana.

– Naš zakon kaže da se deci ne mogu davati pogrdna imena, kao što je u moje vreme bilo ime Vuk – naglasio je matičar Marko Nenin, i zaključio da svako vreme nosi svoje.

Davanje imena detetu je najveći dar koje ono dobija nakon rođenja, a vremenom će se pokazati ko će iz te „trke” tradicije, trenda i istorije dobiti vodeće mesto i početnu osnovu u tome. Važno je roditeljima skrenuti pažnju na to da bi trebalo da imaju u vidu da li će njihovo dete ime nositi kao oličenje sopstvene ličnosti, ukras ili teg.

Izvor: Moj Novi Sad

spot_img

Najnovije

Šta je prekomerna stimulacija kod dece i kako to da sprečite

Prekomerna stimulacija je uobičajena kod male dece. Evo nekoliko saveta kako da pomognemo deci koja se suočavaju sa senzornim preopterećenjem i kako da to sprečimo.

Dan deteta 2025: Podsećanje na ono što je zaista važno

Povodom Dana deteta prisećamo se koliko su deca važna, koliko nas inspirišu i koliko nas trebaju. Uz podršku UNICEF-a i svetskih inicijativa, donosimo priču o pravima dece, o tome šta im je danas najpotrebnije i kako možemo obeležiti ovaj dan na najlepši način.

Važno je da detetu damo vreme, slobodu i poverenje

Nakon dve zbirke priča koje potpisuje kao autor i ilustrator, Zorana Popović napisala je svoju prvu slikovnicu. Mali krug objavljen je neposredno pre ovogodišnjeg Sajma knjiga, u izdanju Kreativnog centra.

20. novembar – simbol borbe za prava dece

20. novembar postaje simbol borbe za prava dece i podsećanje na važnost svakodnevne brige o njihovom blagostanju.

ZAŠTO SE TAKO LAKO „ZARAZIMO“ MRŽNJOM?

Ono što često previdimo jeste da mržnja ne počinje kao uverenje, već kao emocionalna zaraza — i da su naši psihološki mehanizmi savršeno „podešeni“ da je prihvate čak i onda kada ne razumemo povod.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img