U trendu neobičnija i kraća dečja imena

Današnje vreme preplavljeno je neobičnim imenima kod dece. Taj talas prožet je tradicijom, istorijom, a naročito trendom.

Nekadašnja imena istorijskih vladara zamenili su muzički i sportski idoli i likovi iz serija. Popularnost imena se, po dosadašnjim iskustvima matičara, menjaju na svakih deset godina.

U matičnim knjigama iz 19. veka često su upisivana dečja imena Aleksa, Stefan, Marko, Vukašin, Bogdan, Nemanja. Danas se deci daju kratka imena, koja često podsećaju na nadimak. Među kratkim imenima mogu se izdvojiti: Hana, Lena, Tara, Una, Tea, Dunja, Mila, Maša, Olja. Nekadašnjeg Nikolu i Milicu s trona su skinuli Ognjen i Sara.

- Advertisement -

Što se Novog Sada tiče, novorođenčad prijavljuje Klinika za ginekologiju i akušerstvo, popularna Betanija, a dečja imena zajedničkom odlukom daju roditelji.

– Na ovom području ređi su slučajevi da ljudi, držeći se tradicije, daju neobično ime svome detetu, obično još uvek deca nose ime po babi ili dedi – rekla je matičarka Branka Jović, i dodala da su neobična imena s kojima se ona susrela Miona, Tajna, Tigran, Tristan, Senjin, Simon, Lenka, a da se uglavnom vraćaju imena iz naše istorije.

Po Porodičnom zakonu Srbije, roditelji moraju prijaviti novorođenu decu matičarima od u roku od 15 dana, a imena im se daju u prvih mesec dana.

– Naš zakon kaže da se deci ne mogu davati pogrdna imena, kao što je u moje vreme bilo ime Vuk – naglasio je matičar Marko Nenin, i zaključio da svako vreme nosi svoje.

Davanje imena detetu je najveći dar koje ono dobija nakon rođenja, a vremenom će se pokazati ko će iz te „trke” tradicije, trenda i istorije dobiti vodeće mesto i početnu osnovu u tome. Važno je roditeljima skrenuti pažnju na to da bi trebalo da imaju u vidu da li će njihovo dete ime nositi kao oličenje sopstvene ličnosti, ukras ili teg.

Izvor: Moj Novi Sad

spot_img

Najnovije

IGRAČKE SA SVRHOM 2026 – Konkurs je otvoren

Konkurs koji podseća da je igra najvažniji deo razvoja deteta

Kako i zašto neki ljudi mogu da „čuju“ boje ili „osete“ ukus reči

Neobičan neurološki fenomen, poznat kao sinestezija, otkriva koliko se naše percepcije sveta mogu razlikovati — i šta nam to govori o radu mozga.

Švedska gasi ekrane u učionicama – povratak knjigama, papiru i olovci podigao prašinu u javnosti

Švedska ima reputaciju jednog od tehnološki najrazvijenijih društava u Evropi, zahvaljujući visokom nivou digitalnih veština i prosperitetnoj tehnološkoj startap sceni.

Na Međunarodnom takmičenju iz informatike u konkurenciji od 439 takmičara – đaci iz Srbije osvojili 9 medalja

Srbiju su predstavljale četiri ekipe od po četiri člana odabrane su na osnovu uspeha učenika na takmičenjima u organizaciji Društva matematičara Srbije.

Šta roditelji dece koja uspešno savladaju prvi razred rade drugačije?

Neka deca kroz prvi razred prođu mirno, stabilno, sa radošću. Neka uz suze, otpor i stalne borbe oko domaćih zadataka. Razlika najčešće nije u tome koliko je dete pametno, već kakvu podršku ima kod kuće.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img