Vaši najbolji recepti protiv roditeljskog stresa

Dvadeset jednu čitateljku knjiga Irene Tiodorović „Stresolovka“ inspirisala je da nam pošalju svoj recept za izlaženje na kraj sa roditeljskim stresom. Donosimo vam tri koja su nam se najviše dopala:   Da li ste u poslednje vreme preterano zabrinuti? Kao da ste malo odlepili? U retkim trenucima u kojima vas deca ne smaraju za sve […]

Dvadeset jednu čitateljku knjiga Irene Tiodorović „Stresolovka“ inspirisala je da nam pošalju svoj recept za izlaženje na kraj sa roditeljskim stresom. Donosimo vam tri koja su nam se najviše dopala:

stresolovka

 

- Advertisement -

Da li ste u poslednje vreme preterano zabrinuti? Kao da ste malo odlepili? U retkim trenucima u kojima vas deca ne smaraju za sve i svašta razgovarate sami sa sobom, neprekidno nešto sabirate i oduzimate, žurite i kasnite, planete zbog najmanje sitnice… Ukratko, nalazite se u nezgodnim srednjim godinama i napeti ste kao igrica za komp na poslednjem nivou. Ako je tako, onda je ovo prava knjiga za vas.

Izdavač: Kreativni centar, 2013.
Krajem januara, pozvali smo vas da nam pošaljete vaše recepte za borbu protiv roditeljskog stresa. Stigao nam je 21 odgovor čitateljski, a kako smo obećali, izabrali smo 3 najzanimljivija čije autorke očekuje po primerak knjige „Stresolovka“:

 

Danijela Tabaković:

„Jako je lepo imati dvoje dece,narocito kada je razlika izmedju njih citavih devet godina. Ona, devojčica, školarac, on mala razmazena beba… Stres te mrvi sa svih strana. Radimo zadatke, učimo prirodu, pišemo sastave, radimo engleski i onda nesto zaškripi i… osetiš da pucaš po svim šavovima. Devojčica se pretvara u malu aždaju i bljuje vatru, jer ne želi više ništa da uči i demonstrativno odlazi u svoju sobu odakle ne izlazi neko vreme. U takvim situacijama bi me briga rastrgla, ali se setim i brzo otrčim do mog malog bebirona koji mi veselo guguče i kome je jedina briga  – kako će skinuti čarapu sa noge… Osetim kako napetost napušta moje telo i kako sam sva predata to malom biću koje je unelo novu dimenziju u naš život. Za to vreme se i mala šmizla odljuti i pridruži se grupnom igranju i smejanju….To su trenuci kada jednostavnostavno zaboravite na sve brige i probleme, mada znate da će ih opet biti… Ali biće i vaše dece da ih rasprše kao mehure od sapunice….“

 

 Marina Krantić:

- Advertisement -

STRES

 Stres se lako leči,

za to su potrebne samo lepe reči.

Svaki dan neki stres novi,

ali se uz prave ljude on lako preboli.

Stres redovno izbegavamo mi,

- Advertisement -

tako što se okupimo i zapevamo svi.

Ako se desi da je neki dan stres baš veći,

onda nam ga naša beba osmehom izleči.

Deca su za sve pravi spas,

uz njih i stres nestane za tili čas.

Zato stresu i ako dodješ nama,

mi ćemo te oterati tada,

jer naša Elena mala,

mamine i tatine probleme jednim osmehom rešava.

Još ako joj roditelje baš naljutiš puno ti,

ona će te sa svojih 6 zubića i ugristi.

Mislim da smo ti bili jasni i da ne bi bilo većih problema,

zapamti dobro,

da u našoj kući za tebe mesta nema.

Savet naš ti je da nađeš drugi posao ti,

pa ćemo se onda družiti.

 Tanja Vlajić:

„Moja devojčica ima 9 godina. I stvarno je sjajna, ne samo zato što je moja, nego je zaista tako. Kad hoće da sarađuje sa mnom, nema boljeg tima od nas dve. Nepobedive smo! Ali… a to “ali“ naravno, uvek je tu negde, bez njega je život prosto nezamisliv. Ima tu i “onih“ čudnih momenata, izazvanih, čini mi se, delovanjem pubertetskih buba i bubica ( po mom skromnom mišljenju, malo preuranjenih). Dakle, to su oni “divni“, prepoznatljivi simptomi: tvrdoglavost (tvrdoglava sam, tim se dičim), teranje inata (ne teram ja inat, samo ti kažem…..), histerija (propraćena suzama), ucenjivanje (ili bar pokušaj istog)… ima toga još. Uglavnom, to je san svakog roditelja i početak njegove noćne (prepodnevne, popodnevne….) more. A onda “niotkuda“ stigne i  čuveni STRES. E sada tu roditelj ima 2 načina kako će da reaguje:

1) da se prepusti stresu da ga on vodi i da ga bukvalno slomi kao

najjači tajfun (ne preporučujem) ili

2) da prosto zgrabi taj stres za “gušu“ i baci ga u neki zapećak.

Ja sam prošla mnoge faze, ali ono što najbolje deluje na moju devojčicu kada reši da mi objavi rat, a ja rešim da sačuvam živu (čitaj: zdravu) glavu je sledeće: kada ona krene da se raspravlja, dernja, pekmezi, inati, ne čuje me, ja jednostavno izađem iz sobe bez reči. Otvorim vrata, izađem, zatvorim ih… i ne pojavljujem se. U pola njene rečenice. Dajem do znanja da ne želim tako da razgovaram, a još manje da je slušam. I deluje. Kada sam prvi put to uradila, bila je totalno zbunjena, nije znala šta je snašlo. A onda je vremenom ukapirala… zna da kada pretera, može da mi vidi samo leđa. Zna da tako ne može da postigne svoj cilj. Ovako me pusti par minuta da se smirim, “spusti loptu“ i dodje. Jer zna da ću  jedino tako da je saslušam i da ćemo na kraju ipak naći neko rešenje kroz razgovor. I naravno, da ponovo budemo nepobedivi tim.“

Čestitamo dobitnicama koje ćemo kontaktirati radi dogovora oko preuzimanja nagrade – knjige Stresolovka. Ostalima želimo više sreće sledeći put. Ostanite uz Detinjarije!

spot_img

Najnovije

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Najvažnije veštine koje dete nauči samo u vrtiću (i zašto su važnije nego što mislimo)

Roditelji često brinu: da li je dete spremno za vrtić, da li će se uklopiti, da li će mu nedostajati dom. A istina je – vrtić nije samo prilagođavanje. To je mesto gde dete raste na način koji je teško postići bilo gde drugde.

Tri veštine koje su deca u Jugoslaviji znala, a današnja više ne znaju

Detinjstvo u Jugoslaviji uveliko se razlikovalo od detinjstva danas. Obeležili su ga specifični društveni, politički i ekonomski uslovi koji su oblikovali svakodnevni život dece.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img