35 godina od osnivanja Petnice: Najveći obrazovni eksperiment i najveća inovacija u domaćem obrazovanju

Tokom ovih tridesetak godina "Petnički eksperiment" obuhvatio preko 40.000 učenika od kojih danas najmanje nekoliko hiljada profesionalnih naučnika, umetnika, inžinjera, lekara i ko zna kakvih drugih profesionalaca uspešno i kreativno kreira budućnost Srbije i sveta.

„Ponekad se čini kao da kod nas ima više stručnjaka za talente od stvarnih talenata, ali i da mnogi izvikani mladi talenti okićeni svim mogućim odličjima nekako prebrzo nestanu. Nikako da se pojavi neka od tih uveliko najavljivanih Nobelovih nagrada ili otkrića koja nadmašuju Teslu“, napisao je Vigor Majić, direktor Petnice

Ovoga juna, tačnije danas, Istraživačka stanica Petnica navršava 35 godina.

- Advertisement -

Nije to nikakav veliki niti okrugao jubilej, piše Vigor Majić, direktor Petnice, za Danas. Ozbiljan svet neguje institucije stare mnogo vekova.

„Ipak, vredi istaći koliko nije bilo nimalo jednostavno izdržati test vremena u periodu burnih i nesrećnih zbivanja na ovim prostorima i u okruženju još nedovršene države koja ne uspeva da odredi svoje realne strateške prioritete“, dodaje.

Istraživačka stanica Petnica je najveći stvarni obrazovni eksperiment i najveća inovacija u domaćem obrazovanju u poslednjih stotinu godina. Nikada se, ističe Majić, nijedan ogled u domaćem školstvu nije usudio da dovede u pitanje nedodirljive ‘stubove’ klasične škole – razred (gde se veruje da deca moraju biti istog uzrasta kako bi se nastava uopšte mogla izvoditi), nastavni program (gde se veruje da svi sadržaji rada moraju biti jasno unapred smišljeni i to negde daleko od same škole), udžbenik (gde se veruje da se kao izvor informacija mora koristiti samo dobro proveren tekst koji nije ni u kakvom konfliktu sa javno deklarisanim vrednostima ili ideologijom), nastavnika (gde se veruje da samo čvrst autoritet bitno starije osobe garantuje radnu i svakakvu drugu disciplinu i eliminiše svaku sumnju u istine koje se uče), pa i ocenu – jer se i dalje bezrezervno veruje da samo balansiranje nagradama i kaznama motiviše mlade da uče i da iznos tih nagradi ili kazni mora propisati odgovarajući državni organ bez obzira koliko oni koji to tamo rade bili uopšte kompetentni ili kvalifikovani za to

„Istraživačka stanica u Petnici je sva ova pitanja, kao i još neka veoma zanimljiva, direktno dovela u pitanje i zamenila ih potpuno drugačijim pristupima koji u domaćoj pedagoškoj teoriji čak nisu imali ni nazive“, kaže Majić i dodaje da je tokom ovih tridesetak godina „Petnički eksperiment“ obuhvatio preko 40.000 učenika od kojih danas najmanje nekoliko hiljada profesionalnih naučnika, umetnika, inžinjera, lekara i ko zna kakvih drugih profesionalaca uspešno i kreativno kreira budućnost Srbije i sveta.

„Petnica je danas najveći i najrazvijeniji centar ovakvog tipa (profesionalni rad sa mladima paralelno sa redovnim pohađanjem škole) u Evropi. Godinama u Petnicu dolaze direktori i nastavnici elitnih škola iz Rusije, Izraela, Slovenije, Nemačke, Kine, Danske, Italije da nauče poneki novi ‘trik’ ili se upoznaju sa tehnikama rada koje su ovde godinama pažljivo razvijane“, dodaje Majić. Ipak, u Petnici se najređe mogu sresti nastavnici ili direktori domaćih škola. Ako je razlog tome što te naše škole već primenjuju sve najbolje stvari iz sveta, kaže on, pa im ništa novo nije više potrebno, onda je to razlog da budemo radosni i ponosni.

Autora teksta je prvo plašilo, zatim nerviralo, da bi ga danas zabavljalo kada redovno sreće pojedine vremešne činovnike državne administracije koji par decenija ponavljaju istu rečenicu: „Ne znam ja šta vi to tamo radite.“

- Advertisement -

„Možda zvuči zlokobno, no uistinu je tužno. Kada sam bio mlađi i drčniji, usuđivao sam se da u zvanične izveštaje državnim organima unesem poneki pasus ispunjen čistim besmislicama, pa da se smejuljim očekujući da će to makar neko pročitati i ukazati na ‘grešku’. No, to se nikada nije desilo, pa sam odustao. Greh na moju dušu.“

Stanica u Petnici, ističe Majić, nije ljubitelj pretencioznosti.

„Znamo da ima još mnogo stvari koje mogu da se rade bolje. Znamo da imamo slabosti. Znamo da je domaći odnos prema mladim talentima u najmanju ruku pogrešan, jer kopira estradu i svodi se na slavu, medalje, nagrade, slikanje i dizanje u nebo onih kojima je neophodno da još mnogo rade i uče i to ne samo da uče definicije i formule, već da nauče vrednosti rada, skromnosti, samokritičnosti, upornosti, tolerancije i komunikacije s drugima“, kaže direktor. No, talenti mogu biti „unosna rabota“, dodaje on, pa se ponekad čini kao da kod nas ima više stručnjaka za talente od stvarnih talenata ali i da mnogi izvikani mladi talenti okićeni svim mogućim odličjima nekako prebrzo nestanu.

„Nikako da se pojavi neka od tih uveliko najavljivanih Nobelovih nagrada ili otkrića koja nadmašuju Teslu… U našem je mentalitetu da tamo gde smo iole uspešni zahtevamo da budemo najuspešniji od svih, a ako tog apsolutnog vrha nema, onda smo nezadovoljni i gnevni na sve oko sebe. Smernost je temelj svih vrlina.“

Za ovih 35 godina Petnica je uspela da ne bude poligon razmetanja, jeftine reklame, glaziranih bajki i fluktuacija dnevnih parola i lažnih snova, ističe Majić, a da je tu popustila stalnim pritiscima, možda bi lakše rešila neke od svojih bolnih problema.

„Da se ne lažemo – Petnica je danas velika i ozbiljna institucija u modernom ambijentu i sa dobrim uslovima za rad, ali bi najveći deo ovih mladih ljudi koje u laboratorijama zatičemo nadugo posle ponoći ovde dolazio i kada bi morali spavati u šatoru i jesti sendviče od kuće. Zašto? Upravo zbog tog duha koga moramo prepoznati i pažljivo uneti u škole i fakultete da postane snažan magnet i akcelerator promena“, zaključuje Majić.

- Advertisement -

Izvor: Nedeljnik

spot_img

Najnovije

7 ključnih strategija da razvijete samokontrolu kod dece

Samokontrola se može definisati kao sposobnost da „upravljamo našim jakim osećanjima tako da ih možemo doživeti bez da se osećamo preplavljeno ili da se ponašamo na način koji šteti nama i drugima.“

Zoran Milivojević: Kako podneti neprihvatanje?

Ako se roditelji, koji su se naljutili zato što je dete uradilo nešto loše, malo distanciraju, dete se uplaši da ga manje vole i prihvataju, tako da pokušava da „povrati” ljubav i prihvatanje.

Objavljena rešenja završnog testa iz Srpskog jezika i književnosti

Učenici osmog razreda u svim osnovnim školama u Srbiji polagali su jutros završni test iz Srpskog jezika i književnosti, odnosno maternjeg jezika i književnosti.

8 stvari koje bi svako dete trebalo da uradi pre kraja letnjeg raspusta

Leto nije samo pauza od škole. Ono je prilika za iskustva koja deca pamte mnogo duže od lekcija i domaćih zadataka.

Očekivanja – prijatelj ili neprijatelj dobrog raspoloženja

Pozabavićemo se pred odmor na moru, planini, pred polazak u školu ili vrtić - zašto su očekivanja "ubice" raspoloženja, provoda i sreće Piše: Snežana Golić, pedagog

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img