spot_img
spot_img

Pretrpanost slikovnice ilustracijama otežava deci učenje

Kada decu učite novim rečima pomoću slikovnica, držite se pravila - manje je više.

Dok izdavači nastoje da naprave što živopisnije i uzbudljivije slikovnice kako bi privukli kupce, psiholozi sa Univerziteta Saseks otkrili su da je za malu decu sve preko jedne ilustracije po strani – previše.

Studija objavljena u časopisu „Razvoj beba i dece“ nudi roditeljima i vaspitačima jednostavno rešenje za preškolsko obrazovanje i bogaćenje dečjeg rečnika.

- Advertisement -

„Dobro je što deca vole priče a roditelji vole da im čitaju. Međutim, deca koja su suviše mala da čitaju sama, ne znaju gde da gledaju jer ne prate tekst. To je veoma uticajan faktor na učenje novih reči iz priča,“ laže Zoi Flek, koautorka studije.

Naučnici su trogodišnjacima čitali priču sa po jednom vidljivom ilustracijom (druga strana je bila prazna) ili sa dve ilustracije (jedna na svakoj stranici). Ilustracije su se odnosile na predmete koji se pominju u tekstu.

Otrili su da deca koja gledaju u samo jednu ilustraciju nauče dvostruko više reči nego ona koja u vidnom polju prilikom čitanja imaju dve ilustracije.

U narednom eksperimentu, deci je pre čitanja rukom pokazivana ilustracija na koju se odnosi tekst, što im je pomogloi da nauče reči kada bi bila suočena sa dve ilustracije.

„Deci je potrebna pomoć da bi gledala u pravu ilustraciju.“ kaže Zoi i dodaje da se ovaj nalaz uklapa teoriju kognitivnog preopterećenja, koja kaže da uspešnost učenja zavisi od složenosti zadatka. U ovom slučaju, manje informacija odjednom ili pomoć pri usmeravanju pažnje pomažu deci da nauče više reči.

Koautorka dr Džesika Horst kaže su prethodne studije pokazale kako dodavanje zvučnih efekata, iskakalica, prozorčića i antropomorfnih životinja otežava učenje. Ovo je, međutim, prvo istraživanje koje ukuzije i na problem izazvan pretrpanošću slikovnica ilustracijama.

- Advertisement -

Prethodne studije Laboratorije reči pri Unverzitetu Saseks pokazale su da deca uče više reči kada slušaju iste priče iznova i iznova, a da su naročito uspešna pred spavanje.

spot_img
spot_img

Najnovije

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img