spot_img
spot_img

Metod „Zelena olovka“- istaknimo što je ispravno

Dete bilo kog uzrasta na ovaj način se uči ne da se koncentriše na neuspehe nego da uočava svoje uspehe. A to je važan psihološki pristup.

Na razvoju metoda „zelena olovka“ posvećeno radi Tatjana Ivanko. Prvo pominjanje „metode zelenog mastila“ pripada akademiku APN (Akademija pedagoških nauka) SSSR-a Š. A. Amonašviliju. On ovaj metod pominje u svojoj knjizi „Zdravo deco!“ iz 1983.

Princip „zelene olovke“ može se koristiti u svim oblastima vaspitanja i učenja. Dete bilo kog uzrasta na ovaj način se uči ne da se koncentriše na neuspehe nego da uočava svoje uspehe. A to je važan psihološki pristup.

- Advertisement -

U čemu je suština:

Kada je njeno dete učilo kosa-prava-tanka-debela i slova, Tatjana Ivanko nije crvenom olovkom podvlačila greške, kao što se to radi u školi. Ona je zelenom olovkom isticala ona mesta na kojima je dete najbolje nacrtalo liniju odnosno napisalo slovo. Devojčici se to veoma dopalo, pa je posle svakog reda tražila: „Mama, hajde da vidimo koje je najbolje ispalo!“ Ceptela je od ushićenja kad bi mama zelenom olovkom zaokruživala slovo uz reči „Ovo je idealno!“

U čemu je razlika u pristupima?

Kada ističemo crvenom olovkom greške, mi koncentrišemo pažnju na te greške. Šta usvaja naše vizuelno pamćenje? O da – usvaja ono što nije ispravno, ono kako ne treba.

Da li ste nekada videli da su idealno napisana slova podvučena ili zaokružena crvenom olovkom? Niste! Hteli ne hteli, u podsvesti pamtimo ono što je istaknuto. U drugom slučaju, koncentrišemo se na ono što je dobro i pravilno. Posredi su sasvim drugačija osećanja, drugačiji doživljaj. Hteli ne hteli, podsvesno ćemo težiti da ponovimo to što je ispravno i dobro.

To je sad posve drugačija unutrašnja motivacija – ne težnja da izbegnemo greške nego težnja da uradimo ispravno.

- Advertisement -

A sad obratite pažnju na pitanje: kako istaknute greške u svesci utiču na naš život kad porastemo?

Odgovor je očigledan: od detinjstva se koncentrišemo na nedostatke, greške, na ono što nismo pravilno uradili, na ono što je ispalo loše. Tome su nas učili u školi pomoću crvene olovke, a i u kući su nam češće skretali pažnju na ono što nismo dobro, odnosno na ono što smo uradili loše, nego na ono što smo uradili kako valja. Od dvadeset kvačica koje smo ispisali podvučena je jedna – dakle 19 smo napisali lepo i samo 1 nepravilno.

Čemu usredsređenost na tu jednu?

E, pa upravo ta navika (istaći crvenom pogrešno), koju vučemo iz detinjstva i koje nikako da se oslobodimo i da je otklonimo iz naše svesti odraslog čoveka – postaje najčešći uzrok nezadovoljstva u životu.

Ono što je u fokusu dobija na značaju. Ono na šta se obraća najviše pažnje, postaje sve veće i važnije. Sve počinje od detinjstva – sve navike iz detinjstva nosimo sobom kroz život kad porastemo, samo što nisu sve te navike i korisne.

Usvojivši princip zelene olovke, uvidećete da čak i ako detetu ne ukazujete na to gde je pogrešilo, greške će polako same od sebe nestati, zato što dete samo po sebi, po svojoj prirodi, nastoji da uradi sve kako valja.

- Advertisement -

Iz knjige: Мастерство учителя, Дуг Лемов (МИФ, Москва 2014)

Izvor: VK.com

Odabrala i prevela: Vesna Smiljanić Rangelov

spot_img
spot_img

Najnovije

DAN RANOG DETINJSTVA 2026: DETINJSTVO NE MOŽE DA ČEKA!

Šesti Dan ranog detinjstva spojio igru, umetnost i održivost u Muzeju afričke umetnosti

Deca zaslužuju ambijent zbog kojeg će se radovati povratku u skolu

Septembar treba da bude mesec radosti zbog povratka u društvenu sredinu koja ceni različitosti, neguje ravnopravnost i podstiče individualne potencijale.

Adaptacija na vrtić: Od prvih suza do „mogu li još pet minuta?“

Šta predstavlja proces adaptacije na vrtić i kako može da izgleda, koliko traje i šta bi to roditelji trebalo da očekuju - tema je o kojoj govori Nataša Drageljević, vaspitačica i direktorka PU "Mala škola"

Kantri pevačica Doli Parton – zvezda koja je uradila najviše za obrazovanje siromašnih u svetu

Buddy program i 100 miliona besplatnih knjiga za siromašnu decu samo su neki od programa koje je osmislila i finansirala

Skuvani smo, na Boga, bez kape – kako engleski sleng menja srpski jezik

Od „cooked“ i „rizz“ do „ghost-ovao me je“ i „nemoj da yap-uješ“ – internet sleng sve brže prelazi granice engleskog jezika i ulazi u svakodnevni govor mladih.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img