Metod „Zelena olovka“- istaknimo što je ispravno

Dete bilo kog uzrasta na ovaj način se uči ne da se koncentriše na neuspehe nego da uočava svoje uspehe. A to je važan psihološki pristup.

Na razvoju metoda „zelena olovka“ posvećeno radi Tatjana Ivanko. Prvo pominjanje „metode zelenog mastila“ pripada akademiku APN (Akademija pedagoških nauka) SSSR-a Š. A. Amonašviliju. On ovaj metod pominje u svojoj knjizi „Zdravo deco!“ iz 1983.

Princip „zelene olovke“ može se koristiti u svim oblastima vaspitanja i učenja. Dete bilo kog uzrasta na ovaj način se uči ne da se koncentriše na neuspehe nego da uočava svoje uspehe. A to je važan psihološki pristup.

- Advertisement -

U čemu je suština:

Kada je njeno dete učilo kosa-prava-tanka-debela i slova, Tatjana Ivanko nije crvenom olovkom podvlačila greške, kao što se to radi u školi. Ona je zelenom olovkom isticala ona mesta na kojima je dete najbolje nacrtalo liniju odnosno napisalo slovo. Devojčici se to veoma dopalo, pa je posle svakog reda tražila: „Mama, hajde da vidimo koje je najbolje ispalo!“ Ceptela je od ushićenja kad bi mama zelenom olovkom zaokruživala slovo uz reči „Ovo je idealno!“

U čemu je razlika u pristupima?

Kada ističemo crvenom olovkom greške, mi koncentrišemo pažnju na te greške. Šta usvaja naše vizuelno pamćenje? O da – usvaja ono što nije ispravno, ono kako ne treba.

Da li ste nekada videli da su idealno napisana slova podvučena ili zaokružena crvenom olovkom? Niste! Hteli ne hteli, u podsvesti pamtimo ono što je istaknuto. U drugom slučaju, koncentrišemo se na ono što je dobro i pravilno. Posredi su sasvim drugačija osećanja, drugačiji doživljaj. Hteli ne hteli, podsvesno ćemo težiti da ponovimo to što je ispravno i dobro.

To je sad posve drugačija unutrašnja motivacija – ne težnja da izbegnemo greške nego težnja da uradimo ispravno.

- Advertisement -

A sad obratite pažnju na pitanje: kako istaknute greške u svesci utiču na naš život kad porastemo?

Odgovor je očigledan: od detinjstva se koncentrišemo na nedostatke, greške, na ono što nismo pravilno uradili, na ono što je ispalo loše. Tome su nas učili u školi pomoću crvene olovke, a i u kući su nam češće skretali pažnju na ono što nismo dobro, odnosno na ono što smo uradili loše, nego na ono što smo uradili kako valja. Od dvadeset kvačica koje smo ispisali podvučena je jedna – dakle 19 smo napisali lepo i samo 1 nepravilno.

Čemu usredsređenost na tu jednu?

E, pa upravo ta navika (istaći crvenom pogrešno), koju vučemo iz detinjstva i koje nikako da se oslobodimo i da je otklonimo iz naše svesti odraslog čoveka – postaje najčešći uzrok nezadovoljstva u životu.

Ono što je u fokusu dobija na značaju. Ono na šta se obraća najviše pažnje, postaje sve veće i važnije. Sve počinje od detinjstva – sve navike iz detinjstva nosimo sobom kroz život kad porastemo, samo što nisu sve te navike i korisne.

Usvojivši princip zelene olovke, uvidećete da čak i ako detetu ne ukazujete na to gde je pogrešilo, greške će polako same od sebe nestati, zato što dete samo po sebi, po svojoj prirodi, nastoji da uradi sve kako valja.

- Advertisement -

Iz knjige: Мастерство учителя, Дуг Лемов (МИФ, Москва 2014)

Izvor: VK.com

Odabrala i prevela: Vesna Smiljanić Rangelov

spot_img

Najnovije

Počinje letnji raspust za osnovce

Za učenike osnovnih škola u Srbiji danas je poslednji nastavni dan u školskoj 2025/2026. godini. Đaci od prvog do sedmog razreda odlaze na letnji raspust, dok osmake već naredne sedmice očekuje polaganje završnog ispita i upis u srednje škole.

Stanković: Završni ispit polaže više od 64.000 osmaka, ima mesta u srednjim školama

Ministar prosvete Dejan Vuk Stanković izjavio je da će završni ispit za upis u srednje škole polagati više od 64.000 učenika i naveo da će biti mesta da se svi upišu, ali da je za pojedine škole veliko interesovanje i da na jedno mesto konkuriše čak 10 učenika.

Koje države u Evropi nude besplatne obroke za svoje učenike i kako ovo utiče na njihovo ponašanje u učionici?

Širom Evrope, trenutno se vode rasprave o kvalitetu obrazovanja, mentalnom zdravlju dece i porastu siromaštva, novo istraživanje pokazuje da jedno jednostavno rešenje ima mnogo bolji efekat nego što se ranije mislilo.

Ne možemo se uvek voditi devizom – Šta je nama falilo. Naša deca ne žive u istim okolnostima i istom svetu u kojem smo...

Deviza – Kako smo mogli mi, pa nam ništa ne fali – ne može se bezuslovno primenjivati, jer su uslovi i stilovi života u periodima koji se upoređuju različiti. Obim, vrsta i složenost izazova sa kojima su se roditelji nekada suočavali tokom podizanja dece bili su drugačiji nego danas.

PROGLAŠENE „IGRAČKE SA SVRHOM 2026“

Šesta godina smotre pokazala da igračke nisu igračke, već alati za učenje, razvoj i uključivanje

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img