Period babinja: Šta se dešava sa telom žene prvih 40 dana nakon porođaja

Kako se menja telo žene nakon porođaja i šta se dešava sa unutrašnjim i spoljašnjim organima objašnjava prof. dr Milica Berisavac sa Instituta za ginekologiju i akušerstvo u Višegradskoj.

Period koji nastupa nakon porođaja je u narodu poznat kao babinje ili babine i traje oko 40 dana. Zvanična medicina postporođajni period definiše kao peurperium, koji traje šest do osam nedelja.

Po rađanju bebe, zatim i posteljice – nastaje takozvano četvrto porođajno doba, odnosno doba kontrakcije materice i zaustavljanja krvarenja. U tom periodu se dešavaju veoma intenzivne (involutivne) promene na svim organima žene.

- Advertisement -

Najznačajnije promene se dešavaju na genitalnim organima, a jedini organ koji ne podleže involuciji je dojka, koja se tokom cele trudnoće priprema za najvažniju ulogu u postporođajnom periodu – a to je laktacija, odnosno dojenje, objašnjava prof. dr Milica Berisavac, sa Odeljenja peurperiodum II Instituta za ginekologiju i akušerstvo u Višegradskoj ulici u Beogradu.

Saveti

U periodu babinja, neophodna je redovna higijena (tuširanje, pranje). Po završenim babinjama, mogu da se uspostave sve funkcije, uključujući i seksualne odnose. Pritom treba imati na umu da period dojenja ne štiti ženu od moguće nove trudnoće. Ako se nova trudnoća ne planira, neophodan je savet ginekologa o izboru i primeni kontraceptivnih sredstava.

Materica

Neposredno po rađanju materica je teška oko 1.000 grama, u prvoj nedelji babinja oko 500 grama, da bi nakon tri do četiri nedelje dostigla veličinu od 70 do 90 grama.

Grlić materice

- Advertisement -

Grlić materice je u aktivnoj fazi porođaja, kada nastaju kontrakcije – bio izravnat i dilatiran (proširen), kako bi se bebi omogućio prolazak kroz porođajni kanal, u prvim danima babinja dobija svoj preporođajni oblik.

Zidovi vagine

Predstavljaju značajan deo porođajnog puta. Imaju karakterističnu građu, sa brojnim poprečnim naborima, koji omogućavaju elastičnost. Prilikom svakog porođaja, prolaz deteta kroz porođajni kanal na neki način izravnava naboranost vagine, pa žene koje su više puta rađale imaju glatke vaginalne zidove.

Spoljni genitalni organi

U ovom periodu spoljni genitalni organi zahtevaju posebnu negu, naročito ukoliko postoje ušivene rane ili rascepi. Na spoljašnjim genitalnim organima često postoje šavovi, stavljeni posle manjih akušerskih operacija (epiziotomija), kao i posle nastalih rascepa.

Smanjenje količine krvi u organizmu žene

- Advertisement -

U postporođajnom periodu dolazi do smanjenja količine krvi koja cirkuliše kroz organizam žene, zato što više nije potreban povećan volumen za ishranu deteta (zbog potreba ploda, u organizmu majke se tokom trudnoće povećava volumen krvi za oko 30 odsto). Krvarenje tokom porođaja takođe može da dovede do smanjenja količine krvi.

Neophodna je kontrola krvne slike radi procene stanja majke. Ženama koje su u trudnoći imale anemiju, i u babinjama su potrebni preparati gvožđa.

Bubrezi

Zbog veće količine krvi tokom trudnoće, funkcija bubrega je povećana, a krajem trudnoće može da se pojavi otok na nogama – uslovljen pritiskom velike materice na krvne sudove i smanjenim dotokom venske krvi iz donjih ekstremiteta ka srcu. Otok na nogama ne mora da bude znak drugih, propratnih oboljenja.

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img