Novi zakon o maloletnicima predviđa veću zaštitu žrtve

Nacrt zakona će se, pre svega, ticati određenih rešenja, poput, proširenja liste i mogućnosti primene vaspitnih naloga

Autor: Miroslava Derikonjić

Zakon o maloletnicima (Zakon o maloletnim učiniocima krivičnih i dela i krivičnopravnoj zaštiti maloletnika) nije menjan 12 godina, a kada će biti usvojene njegove izmene i dopune na kojima različite radne grupe Ministarstva pravde rade već godinama niko sa sigurnošću ne može da kaže. Iako je primarna ideja bila da se„napiše” novi zakon, od nje se odustalo, tako da radna grupa Ministarstva pravde, formirana u februaru ove godine, sada radi na njegovim izmenama i dopunama.

- Advertisement -

Dr Ivana Stevanović, član radne grupe i direktor Instituta za kriminološka istraživanja, kaže da radna grupa ima mandat da vrlo brzo uradi nacrt zakona i da će se on, pre svega, ticati određenih rešenja, poput, na primer, proširenja liste i mogućnosti primene vaspitnih naloga.

Cilj novina je, kako kaže, da pruže bolje uslove za primenu novih rešenja i to na osnovu lekcija koje su naučene za 12 godina, koliko je Zakon o maloletnicima na snazi.

Stručnjaci smatraju da treba proširiti listu vaspitnih naloga sa sadašnjih pet na sedam. Takođe, postoji saglasnost da tužilaštvu treba dati mogućnost da sve vaspitne naloge primenjuje u predistražnom postupku, a ne samo tri, kako j to predviđeno zakonom koji je na snazi. Mogućnost primene svih vaspitnih naloga, prema važećim rešenjima, ima samo sudija za maloletnike u pripremnom postupku. Novim predlozima predviđeno je da se vaspitni nalozi primenjuju za krivična dela za koje je zaprećena novčana kazna ili kazna zatvora do osam godina. Sada vaspitni nalozi mogu da se primenjuju za dela za koje je zaprećena novčana ili kazna zatvora do pet godina, navodi naša sagovornica. Razlog za ovu promenu je zaključak stručnjaka da maloletnici najčešće čine krivično delo teške krađe za koje je zaprećena kazna do osam godina zatvora.

– Besmisleno je da, ako već imate mogućnost primene vaspitnog naloga koji je veoma sličan nekim vrstama krivičnih sankcija, pokrećete postupak. Ono što smo naučili za ovih 12 godina jeste da moramo da budemo efikasni. Da razjasnimo, nije to pitanje brzine, nego efikasnosti i spremnosti da u svakom konkretnom slučaju nađete adekvatan program, da individualizujete primenu vaspitnih naloga. Samo na ovaj način može da se obezbedi ono što je najvažnije, a to je da maloletnik prihvati odgovornost za ono što je uradio – navodi Ivana Stevanović.

Druga, veoma važna oblast ovog zakona po oceni naše sagovornice, jeste zaštita maloletnih lica kao oštećenih.

– Krivični postupak je nešto što nosi sekundarnu viktimizaciju za žrtvu. Istraživanja koja smo radili ukazuju da oštećenima najviše smetaju višekratna ispitivanja i činjenica da dolaze u kontakt sa onim ko je počinio delo. U tom smislu, izmenama i dopuna zakona otvara se mogućnost da se broj ispitivanja smanji na maksimalno dva, da se omogući primena tehničkih pomagala koja će omogućiti da jednom dat iskaz bude korišćen u različitim, odnosno kasnijim fazama postupka. Cilj nam je da zaštitimo žrtvu, da ne ponavlja iskaz, ali i da ga daje u uslovima koji su mnogo bolji nego što je sudnica s obzirom na to da je ona, sama po sebi, izuzetno stresna. Međutim, ono što treba imati u vidu jeste da se ovaj zakon ne može primenjivati u punoj meri. Naime, zakon koji je donet pre 12 godina govori o istražnom sudiji kao nekome ko vodi istragu, a poznato je da je još 2011. godine uvedena tužilačka istraga – navodi dr Stevanović.

- Advertisement -

Mo­bil­ne eki­pe

Na ni­vou če­ti­ri ve­li­ka re­gi­o­nal­na cen­tra (No­vi Sad, Be­o­grad, Kra­gu­je­vac i Niš) for­mi­ra­ne su po­seb­ne je­di­ni­ce za po­dr­šku de­ci žr­tva­ma i sve­do­ci­ma. One, ob­ja­šnja­va dr Iva­na Ste­va­no­vić, ima­ju i mo­bil­nu opre­mu. Po­seb­ne je­di­ni­ce ima­ju mo­guć­nost da do­đu kod žr­tve i da omo­gu­će da ma­lo­let­no li­ce ni­ka­da vi­še ne da­je is­kaz u sud­ni­ci, od­no­sno u pr­o­sto­ri­ja­ma tu­ži­la­štva.

– Naš za­da­tak je da ovo, što sa­da funk­ci­o­ni­še kao pr­o­je­kat, une­se­mo u za­kon. O to­me još di­sku­tu­je­mo – ka­že dr Ste­va­no­vić.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img