Više od 1000 nastavnika nije kvalifikovano za predmete koje predaju

Više od hiljadu nastavnika u osnovnim i srednjim školama nije kvalifikovano za predmete koje predaju.

Više od hiljadu nastavnika u osnovnim i srednjim školama nije kvalifikovano za predmete koje predaju.

Tako se u užoj Srbiji dešava i to da, na primer, nastavnik fizičkog vaspitanja predaje hemiju. Problem je u tome što mladim stručnim ljudima profesor nije željeno zanimanje. Šta je rešenje?

- Advertisement -

U osnovnim i srednjim školama u Srbiji trenutno radi 457 nestručnih nastavnika matematike. To znači da ako jedan profesor matematike radi u tri odeljenja sa po 20 učenika, oko 27.000 đaka ima nestručnog predavača.

– Profesor fizičkog koji je predavao hemiju, pre pet-šest godina, bio je primoran da predaje fiziku i hemiju u svojoj školi. To je uža Srbija gde ne mogu da nađu adekvatne ljude i onda jedan čovek mora da predaje više predmeta, da ne bi putovali, gde bi bili manji troškovi za lokal – objašnjava predsednica Sindikata obrazovanja Srbije Valentina Ilić.

Nestručno je i 239 nastavnika fizike, 109 informatike, 133 nemačkog i 48 nastavnika engleskog jezika. Najteža situacija je u mestima gde se nastava izvodi na jezicima nacionalnih manjina. Tu je čak polovina nestručnog kadra.

– Da bi neko bio stručan za određeni nastavni predmet, osim što ima odgovarajuće obrazovanje, treba i da poznaje jezik nastave – ističe Jasmina Đelić, načelnica odeljenja za koordinaciju rada školskih uprava.

Predsednica Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije Jasna Janković smatra da će ovakvih slučajeva biti i dalje.

– Upravo zato što nema dovoljno onih koji bi za ovaj novac radili u obrazovanju, pogotovo ako imaju neku alternativu kao što su matematičari, kao što su profesori engleskog – navela je Jankovićeva

- Advertisement -

Ona smatra da bi mogao da bude rešen na sledeći način.

– Odnos prema obrazovanju treba da se promeni, dakle odnos čitavog društva, da se zarade povećaju i da mladi ljudi budu na taj način privučeni da ostanu u sistemu – rekla je Jankovićeva.

Šansu za rešavanje ovog problema Jasmina Đelić vidi u ukidanju propisa kojima se reguliše zabrana zapošljavanja u javnom sektoru.

– Vidimo šansu i u donošenju propisa koji će regulisati platne razrede u ovom sektoru, ali i u stimulativnim merama koje mogu dati lokalne samouprave, bilo fakulteti ili univerziteti koji primaju buduće studente – navela je Đelićeva.

Izvor: RTS

spot_img

Najnovije

Učenici Matematičke gimnazije osvojili šest medalja na olimpijadi u Šangaju

Učenici Matematičke gimnazije u Beogradu osvojili su na 67. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO) u Šangaju jednu zlatnu, dve srebrne i tri bronzane medalje, saopštila je danas Matematička gimnazija.

Učenici iz Srbije osvojili 3 medalje na Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Uzbekistanu!

Učenici iz Srbije ostvarili su izuzetan uspeh na 58. Međunarodnoj hemijskoj olimpijadi u Taškentu, odakle se vraćaju sa ukupno tri medalje i jednom pohvalnicom.

Svetski dan mozga: Kako se razvija najvažniji „alat” koji dete ima?

Svake godine 22. jula obeležava se Svetski dan mozga – dan posvećen podizanju svesti o značaju zdravlja mozga, njegovom razvoju i načinima na koje možemo da ga zaštitimo.

Letnji raspust kao sinonim za detinjstvo — onaj zlatni period bez briga

Letnji raspust… Samo dve reči, a u njima ceo jedan svet. Svet u kome vreme teče sporije, dani su duži, a smeh odzvanja sa igrališta, dvorišta, reka i mora.

I raspust može biti stresan: Stručnjaci otkrivaju kako da prepoznate letnju anksioznost kod deteta

Za mnoge porodice leto je vreme odmora, slobode i predaha od školskih obaveza. Ipak, kod pojedine dece i tinejdžera prelazak iz ustaljenog školskog ritma u opuštenije letnje dane može da izazove osećaj anksioznosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img