Misija poezije za decu je u tome da probudi čitaoca, da mu otvori oči i upali sva svetla u glavi

U izdanju Kreativnog centra, u ediciji Različak, objavljena je zbirka pesama Dar-mar pesnikinje Dragane Mladenović. Dar-mar je knjiga u kojoj žive pesme s greškama, ali ne sa običnim greškama, već sa onim namernim

DarMarČim u Dar-maru Sunce zađe, Uljezi na prstima napuštaju dom i darmaraju, damaraju, dugo putuju, lutaju, skakuću i trče, i glavna im je briga da stignu do knjiga, i u njima naprave lom. A kada do reči dopru, ponekad nešto tako tresnu da potpuno pokvare pesmu, ili nešto užasno lupe, bubnu i opnu, da i samoglasnici na kopnu pomisle da su suglasnici na moru. Desi se da samo dodaju slova, ali i da umesto pčele podmetnu slona, umesto jabuke posade stativu, tamo gde je ovca skriju lokomotivu. I zato, pazi, za lov na Uljeze ponesi vijuge, moždane kaveze, sve četiri komore, oštar pogled, ljubavni dvogled i britak um. Ako Uljez mora da se veže, nek ti pri ruci budu neuronske mreže!

U izdanju Kreativnog centra, u ediciji Različak, objavljena je zbirka pesama Dar-mar pesnikinje Dragane Mladenović. Dar-mar je knjiga u kojoj žive pesme s greškama, ali ne sa običnim greškama, već sa onim namernim – u svakoj pesmi neke reči su uljezi. Traganje za uljezima – izrazima koji ne pripadaju određenim skupovima reči – pretvara čitanje u zamršenu avanturu koja zahteva pažnju i posvećenost. (Uljez bi to objasnio rečima: ko čita napamet, neće ni primetiti da je tokom nedeljnog ručka progutao auspuh!) Ova neobična knjiga za dugo čitanje, razmišljanje i posmatranje ilustrovana je maestralnim kolažima Borisa Кuzmanovića.

- Advertisement -

Prema rečima autorke Dragane Mladenović čitanje utiče na povećanje fonda reči, otvara nove vidike,utiče na brže razmišljanje, pospešuje uspešno seckanje peršuna, vodi boljem razumevanju sveta… Zato ona poručuje: „Čitajte,dragi čitaoci, pažljivo, budite kritični, ne verujte očekivanjima,očekujte da budete prevareni, ne dozvolite da vas poezija uspava“.

O ovoj nesvakidašnjoj knjizi, njenom konceptu i značaju poezije za decu i mlade razgovarali smo sa autorkom Draganom Mladenović.

Kako je došlo do ideje za ovu knjigu?

Ideju za Dar-mar su mi pozajmila deca (a kad se nešto pozajmi, valja i da se vlasniku vrati) i neizmerno sam im zahvalna na tome. Svako ko je sa svojim detetom, ili s detetom koje mu je blisko, prošao kroz proces učenja maternjeg jezika i onog najelementarnijeg saznavanja sveta verovatno zna o čemu govorim. Beskrajno je uzbudljivo pratiti kako se kod male dece od jedne reči s vremenom roje novi pojmovi, sve više njih, kako se formiraju skupovi reči i potom grade odnosi među njima. A onda se u tim divnim logičkim nizovima pojave iskakanja koja su istovremeno naivna i lucidna, smešna i ozbiljna, bleštava kao sveklo i šašava kao rečica li.

Kome biste preporučili ovu knjigu?

Iako se prvenstveno obraća osnovcima, deci koja su čula za subjekat i predikat i znaju da menjaju gume na biciklu po padežima (šalim se, naravno), ispostavilo se da u klopku hvatanja uljeza vrlo lako upadaju i mnogo mlađa deca, a naročito njihovi roditelji i drugi rođaci. Najzanimljivije su, zapravo, scene u kojima klinci trijumfuju nad starijim ukućanima jer su brži u pronalaženju uljeza. Stoga, eto, radi mira u kući, recimo da je preporučujem dečici.

- Advertisement -

Koji je njen glavni koncept?

Dar-mar zahteva pažljivo čitanje, jer onaj koji čita napamet može biti prevaren. S druge strane, pažljivo čitanje vodi boljem razumevanju teksta i, sledstveno, sveta. Olakšavajuća okolnost za čitaoca jeste to da se ideja usredsređenog čitanja ovde sprovodi kroz prilično pitku i razigranu formu, da se jedan vrlo ozbiljan i zahtevan proces zapravo odvija kroz igru.

U završnoj reči čitaocima poručujete „da ne dozvole da ih poezija uspava“ – zbog čega je za decu i mlade važno da čitaju poeziju?

Misija poezije za decu, pa i poezije i književnosti uopšte, jeste da probudi čitaoca, da mu otvori oči i upali sva svetla u glavi. Nekome se, prilikom susreta s pravom knjigom, to dogodi u detinjstvu, nekome u ranoj mladosti, nekome znatno kasnije… nekome, nažalost, nikada – i to je jako tužno. Ukoliko samo jednom astronautu-čitaocu Dar-mar prokrči put do knjige-budilnice, darmarska misija sletanja u svet književnosti može se proglasiti uspešnom.

Koliko su ilustracije važan aspekt ove knjige?

Iako ilustrator Boris Kuzmanović i ja nikada nismo razmenili nijednu reč, siti smo se ispričali u Dar-maru. Gde je moja reč – tu je njegova boja, gde je moj stih – tu je njegova linija, gde je cela pesma – tu je ilustracija, gde je zbirka pesama – tu je Borisov ceo svet. Eto, toliko su važne!

- Advertisement -

 

Pitali smo i ilustratora Borisa Kuzmanovića kome bi preporučio ovu knjigu i kako je izgledao proces rada na njoj.

Kome je ova knjiga namenjena?

Knjiga Dar-mar je odlična preporuka za sve kolekcionare i knjiške avanturiste, za ljubitelje neobičnih priča i pesama, ilustracija, boja i oblika. Namenjena je istraživačima svih uzrasta i zanimanja – onim pedantnim, zamišljenim, maštovitim, rasejanim, raspričanim, ćutljivim, sanjivim i stidljivim.

Gde ste nalazili inspiraciju za ilustracije i koju tehniku ste koristili?

Stvaralački svet ilustracija proizlazi pre svega iz nesvakidašnjeg teksta koji je istovremeno i komplikovan i beskrajno asocijativan. Kada se na početku prikaže takav neobičan svet, on vas vodi s lakoćom do samog kraja i pomislite da je moglo stati (šteta što nije) još hiljadu drugačijih slika.

Pri ilustrovanju ove knjige koristio sam kombinovanu tehniku u kojoj preovladava prožimanje crteža i kolaža, jer mi se činilo da je to odlična podrška strukturi teksta, a meni je lično predstavljalo ogromno kreativno zadovoljstvo u kreiranju svih segmenata stvaranja pojmova, likova i oblika.

Po čemu je specifično ilustrovanje poezije za decu i mlade?

Ilustrovanje poezije za mlade za samog autora predstavlja misiju – treba da nađe način da se uvuče u simboličan i apstraktan svet mladih koji je raspričan, znatiželjan, šaren, koji iznenađuje, ali je pre svega naivno iskren i direktan. Približavanjem mladima pomažemo i olakšavamo ostalima koji se osećaju starijim ili ozbiljnijim da shvate da prava ozbiljna istinita priča ili crtež oko nje uvek govore sa osmehom, raširenih ruku i otvorenog uma.

 

 

DRAGANA MLADENOVIC Foto Zoran Jovanović JusDragana Mladenović (1977) diplomirala je i magistrirala na Filološkom fakultetu u Beogradu. Živi u Pančevu i radi u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.

Objavila je nekoliko zbirki poezije, knjiga Rodbina prevedena je na nemački i švedski, a pesme su joj prevođene na italijanski, engleski, francuski, grčki, mađarski i slovenački. Tvornica, Omot spisa i Rodbina  prevedene su na makedonski pod objedinjujućim naslovom Građa za lep roman (2013).

Radovi Dragane Mladenović objavljivani su u svim značajnijim antologijama savremenog srpskog pesništva, kao i u književnim časopisima i strip izdanjima. Dobitnica je tri nagrade za poeziju i jedne za priču.

 

Boris KuzmanovicBoris Kuzmanović (1980) završio je srednju Umetničku školu za grafiku i dizajn Bogdan Šuput u Novom Sadu. Na Akademiji umetnosti u Novom Sadu završio je smer za grafički dizajn i vizuelne komunikacije, a postdiplomske studije na predmetu grafika i oblikovanje knjige. Od 2008. godine radi kao vanredni profesor na Univerzitetu Metropolitan. Dosad je uradio preko 50 slikovnica, knjiga, udžbenika i naslovnica sa preko 1000 ilustracija kako za decu tako i za odrasle. Učestvovao je na više samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu i dobitnik je mnogih nagrada.

Za Kreativni centar ilustrovao je više od 30 knjiga, a izdanja s njegovim ilustracijama osvojila su čak tri Nagrade za najbolji udžbenik Evropskog udruženja izdavača udžbenika u kategoriji knjiga za predškolce.

 

 

Izvor: Detinjarije.com

spot_img

Najnovije

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Jesu li neki ljudi prirodno loši u matematici

Negativna iskustva, kao što su komentari da ste loši u matematici ili slabiji rezultati na testovima u poređenju sa vršnjacima, mogu da uzrokuju fobiju ili strah od matematike,

Škola zabranila mobilne telefone, šminku, gazirana pića: „Pun pogodak!“

U ovoj školi zabranjeni su mobilni telefoni, pametni satovi, slatka gazirana i energetska pića, kao i veštački nokti i neprikladna šminka

Kada priroda slika: Kako nastaje jesenji spektakl boja

Zakoračili smo u jesen. Lišće sve više svetluca u nijansama žute, narandžaste i crvene. Zašto i kako se to događa?

Uhapšen maloletnik iz Zaječara zbog lažnih dojava o bombama

Pripadnici MUP-a u Zaječaru, u saradnji sa BIA i Službom za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, uhapsili su petnaestogodišnjaka zbog sumnje da je mejlom slao lažne dojave o bombama u nekoliko srednjih škola.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img