U izdanju Kreativnog centra, u ediciji Različak, objavljena je zbirka pesama Dar-mar pesnikinje Dragane Mladenović. Dar-mar je knjiga u kojoj žive pesme s greškama, ali ne sa običnim greškama, već sa onim namernim
Čim u Dar-maru Sunce zađe, Uljezi na prstima napuštaju dom i darmaraju, damaraju, dugo putuju, lutaju, skakuću i trče, i glavna im je briga da stignu do knjiga, i u njima naprave lom. A kada do reči dopru, ponekad nešto tako tresnu da potpuno pokvare pesmu, ili nešto užasno lupe, bubnu i opnu, da i samoglasnici na kopnu pomisle da su suglasnici na moru. Desi se da samo dodaju slova, ali i da umesto pčele podmetnu slona, umesto jabuke posade stativu, tamo gde je ovca skriju lokomotivu. I zato, pazi, za lov na Uljeze ponesi vijuge, moždane kaveze, sve četiri komore, oštar pogled, ljubavni dvogled i britak um. Ako Uljez mora da se veže, nek ti pri ruci budu neuronske mreže!
U izdanju Kreativnog centra, u ediciji Različak, objavljena je zbirka pesama Dar-mar pesnikinje Dragane Mladenović. Dar-mar je knjiga u kojoj žive pesme s greškama, ali ne sa običnim greškama, već sa onim namernim – u svakoj pesmi neke reči su uljezi. Traganje za uljezima – izrazima koji ne pripadaju određenim skupovima reči – pretvara čitanje u zamršenu avanturu koja zahteva pažnju i posvećenost. (Uljez bi to objasnio rečima: ko čita napamet, neće ni primetiti da je tokom nedeljnog ručka progutao auspuh!) Ova neobična knjiga za dugo čitanje, razmišljanje i posmatranje ilustrovana je maestralnim kolažima Borisa Кuzmanovića.
Prema rečima autorke Dragane Mladenović čitanje utiče na povećanje fonda reči, otvara nove vidike,utiče na brže razmišljanje, pospešuje uspešno seckanje peršuna, vodi boljem razumevanju sveta… Zato ona poručuje: „Čitajte,dragi čitaoci, pažljivo, budite kritični, ne verujte očekivanjima,očekujte da budete prevareni, ne dozvolite da vas poezija uspava“.
O ovoj nesvakidašnjoj knjizi, njenom konceptu i značaju poezije za decu i mlade razgovarali smo sa autorkom Draganom Mladenović.
Kako je došlo do ideje za ovu knjigu?
Ideju za Dar-mar su mi pozajmila deca (a kad se nešto pozajmi, valja i da se vlasniku vrati) i neizmerno sam im zahvalna na tome. Svako ko je sa svojim detetom, ili s detetom koje mu je blisko, prošao kroz proces učenja maternjeg jezika i onog najelementarnijeg saznavanja sveta verovatno zna o čemu govorim. Beskrajno je uzbudljivo pratiti kako se kod male dece od jedne reči s vremenom roje novi pojmovi, sve više njih, kako se formiraju skupovi reči i potom grade odnosi među njima. A onda se u tim divnim logičkim nizovima pojave iskakanja koja su istovremeno naivna i lucidna, smešna i ozbiljna, bleštava kao sveklo i šašava kao rečica li.
Kome biste preporučili ovu knjigu?
Iako se prvenstveno obraća osnovcima, deci koja su čula za subjekat i predikat i znaju da menjaju gume na biciklu po padežima (šalim se, naravno), ispostavilo se da u klopku hvatanja uljeza vrlo lako upadaju i mnogo mlađa deca, a naročito njihovi roditelji i drugi rođaci. Najzanimljivije su, zapravo, scene u kojima klinci trijumfuju nad starijim ukućanima jer su brži u pronalaženju uljeza. Stoga, eto, radi mira u kući, recimo da je preporučujem dečici.
Koji je njen glavni koncept?
Dar-mar zahteva pažljivo čitanje, jer onaj koji čita napamet može biti prevaren. S druge strane, pažljivo čitanje vodi boljem razumevanju teksta i, sledstveno, sveta. Olakšavajuća okolnost za čitaoca jeste to da se ideja usredsređenog čitanja ovde sprovodi kroz prilično pitku i razigranu formu, da se jedan vrlo ozbiljan i zahtevan proces zapravo odvija kroz igru.
U završnoj reči čitaocima poručujete „da ne dozvole da ih poezija uspava“ – zbog čega je za decu i mlade važno da čitaju poeziju?
Misija poezije za decu, pa i poezije i književnosti uopšte, jeste da probudi čitaoca, da mu otvori oči i upali sva svetla u glavi. Nekome se, prilikom susreta s pravom knjigom, to dogodi u detinjstvu, nekome u ranoj mladosti, nekome znatno kasnije… nekome, nažalost, nikada – i to je jako tužno. Ukoliko samo jednom astronautu-čitaocu Dar-mar prokrči put do knjige-budilnice, darmarska misija sletanja u svet književnosti može se proglasiti uspešnom.
Koliko su ilustracije važan aspekt ove knjige?
Iako ilustrator Boris Kuzmanović i ja nikada nismo razmenili nijednu reč, siti smo se ispričali u Dar-maru. Gde je moja reč – tu je njegova boja, gde je moj stih – tu je njegova linija, gde je cela pesma – tu je ilustracija, gde je zbirka pesama – tu je Borisov ceo svet. Eto, toliko su važne!
Pitali smo i ilustratora Borisa Kuzmanovića kome bi preporučio ovu knjigu i kako je izgledao proces rada na njoj.
Kome je ova knjiga namenjena?
Knjiga Dar-mar je odlična preporuka za sve kolekcionare i knjiške avanturiste, za ljubitelje neobičnih priča i pesama, ilustracija, boja i oblika. Namenjena je istraživačima svih uzrasta i zanimanja – onim pedantnim, zamišljenim, maštovitim, rasejanim, raspričanim, ćutljivim, sanjivim i stidljivim.
Gde ste nalazili inspiraciju za ilustracije i koju tehniku ste koristili?
Stvaralački svet ilustracija proizlazi pre svega iz nesvakidašnjeg teksta koji je istovremeno i komplikovan i beskrajno asocijativan. Kada se na početku prikaže takav neobičan svet, on vas vodi s lakoćom do samog kraja i pomislite da je moglo stati (šteta što nije) još hiljadu drugačijih slika.
Pri ilustrovanju ove knjige koristio sam kombinovanu tehniku u kojoj preovladava prožimanje crteža i kolaža, jer mi se činilo da je to odlična podrška strukturi teksta, a meni je lično predstavljalo ogromno kreativno zadovoljstvo u kreiranju svih segmenata stvaranja pojmova, likova i oblika.
Po čemu je specifično ilustrovanje poezije za decu i mlade?
Ilustrovanje poezije za mlade za samog autora predstavlja misiju – treba da nađe način da se uvuče u simboličan i apstraktan svet mladih koji je raspričan, znatiželjan, šaren, koji iznenađuje, ali je pre svega naivno iskren i direktan. Približavanjem mladima pomažemo i olakšavamo ostalima koji se osećaju starijim ili ozbiljnijim da shvate da prava ozbiljna istinita priča ili crtež oko nje uvek govore sa osmehom, raširenih ruku i otvorenog uma.
Dragana Mladenović (1977) diplomirala je i magistrirala na Filološkom fakultetu u Beogradu. Živi u Pančevu i radi u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti.
Objavila je nekoliko zbirki poezije, knjiga Rodbina prevedena je na nemački i švedski, a pesme su joj prevođene na italijanski, engleski, francuski, grčki, mađarski i slovenački. Tvornica, Omot spisa i Rodbina prevedene su na makedonski pod objedinjujućim naslovom Građa za lep roman (2013).
Radovi Dragane Mladenović objavljivani su u svim značajnijim antologijama savremenog srpskog pesništva, kao i u književnim časopisima i strip izdanjima. Dobitnica je tri nagrade za poeziju i jedne za priču.
Boris Kuzmanović (1980) završio je srednju Umetničku školu za grafiku i dizajn Bogdan Šuput u Novom Sadu. Na Akademiji umetnosti u Novom Sadu završio je smer za grafički dizajn i vizuelne komunikacije, a postdiplomske studije na predmetu grafika i oblikovanje knjige. Od 2008. godine radi kao vanredni profesor na Univerzitetu Metropolitan. Dosad je uradio preko 50 slikovnica, knjiga, udžbenika i naslovnica sa preko 1000 ilustracija kako za decu tako i za odrasle. Učestvovao je na više samostalnih i kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu i dobitnik je mnogih nagrada.
Za Kreativni centar ilustrovao je više od 30 knjiga, a izdanja s njegovim ilustracijama osvojila su čak tri Nagrade za najbolji udžbenik Evropskog udruženja izdavača udžbenika u kategoriji knjiga za predškolce.
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: KNJIGE
Kako uraditi domaći zadatak bez bitke u kući
Učitelj je rekao da je mom osmogodišnjem sinu za domaći dovoljno pola sata dnevno, ali je njemu redovno bio potreban jedan sat, pa i više od toga. Kukao je, žalio...
Knjiga „Kad stvari poljude“ u najužem izboru za Nagradu „Dušan Radović“
Zbirka pesama Dragane Mladenović Kad stvari poljude, u izdanju Kreativnog centra, našla se u najužem izboru za Nagradu Dušan Radović za 2023. godinu. Nagradu dodeljuje Biblioteka grada Beograda, a žiri,...
GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA – knjiga o hrabroj keruši Gabi, izdavačke kuće Pčelica
Nakon ovog romana snimljen je i dokumentarni film sa svedočenjima autora, ali i učesnika događaja opisanih u knjizi GABI, HRABRO SRCE BEOGRADA. Autor Goran Marković otkrio nam je detalje o...
MOJA SRBIJA – promocija knjige Kreativnog centra u Biblioteci grada Beograda
O knjizi će govoriti: Simeon Marinković, autor knjige Moja Srbija u izdanju Kreativnog centra Smiljana Popov, novinarka, urednica TV emisijа Srbija za početnike i Beograd za početnike Aleksandar Saša Đorđević, vaspitač u vrtiću i osnivač klubića Moja...
Nema komentara.