Na Novoj Gvineji razvio se veliki broj lokalnih običaja i tradicija u vezi sa trudnoćom i porođajem.
Nova Gvineja je prostrano ostrvo severno od Australije, poznato po ogromnoj raznolikosti jezika i kultura. Zbog vrlo nepristupačnog reljefa koji je učinio da i susedna plemena ponekad žive generacijama bez međusobnog kontakta, na Novoj Gvineji razvio se veliki broj lokalnih običaja i tradicija u vezi sa trudnoćom i porođajem.
Na Novoj Gvineji postoji nekoliko mitova o začeću. Narod Hua smatra da do trudnoće dolazi kada se ženina menstrualna krv pomeša sa muškim semenom. Kako bi obezbedila detetu u utrobi potpun razvoj, trudnica mora redovno da održava seksualne odnose, jer je, veruje se, potrebno obezbediti mnogo semena da bi nastala čitava beba. Slična su shvatanja i kod naroda Vajpei i Kuman, koji misle da će, ukoliko se materica ne napuni semenom, dete biti rođeno sa nedostacima. Kroz svaki seksualni čin, muž ženi predaje deo udućeg deteta, sve dog transfer ne bude kompletan.
Stanovnici ostrva Trobrijand, sa druge strane, ne uočavaju vezu između seksualnih odnosa i začeća. Trudnoća, prema njihovoj legendi, nastaje tako što duša umrlog deteta ulazi u ženinu matericu gde se meša sa menstrualnom krvlju. Otac deteta u ovom viđenju začeća praktično ne postoji, već tu ulogu preuzima prema običaju muškarac sa kojim je majka u braku. Dete rođeno van braka, sasvim logično, uopšte nema oca. Ovo verovanje zapravo je dozvoljavalo velike seksualne slobode ženama, koje nikada nisu zbog trudnoće mogle da budu uhvaćene u preljubi. Muž koji bi se vratio sa višegodišnjeg odsustva i zatekao ženu sa bebom ili u trudnoći, nikada ne bi posumnjao u svoje očinstvo niti ženinu vernost. Pošto nema uzročno posledične veze između odnosa i začeća, nema ni razloga da se pomisli da je uzrok trudnoće veza sa drugim muškarcem
Prema verovanjima Nove Gvineje, neplodnost žene tumačila se kao odmazda sila zaštitnica onih, koje je porodica nerotkinje uvredila u prošlosti. Ukoliko bi žena želela da spreči začeće, ona bi žvakala različito lišće i korenje koje, prema verovanju, ima kontraceptivno dejstvo. To se najčešće primenjivalo kada je žena već imala malo dete ili više dece nego što može da ishrani. Ukoliko bi ipak zatrudnela, ona bi pokušavala da prekine trudnoću tako što bi na stomak utrljavala vrstu koprive čiji hemijski sastav izaziva snažnu reakciju.
Kada žena prvi put zatrudni, svekrvini rođaci spremaju joj određene ceremonijalne poklone, među kojima je najvažniji trudnički ogrtač U petom mesecu, ovi pokloni će joj biti predati u okviru posebne ceremonije. Ubuduće, ona će nositi ovaj trudnički ogrtač, u periodu pre i posle porođaja.
Pet peseci posle začeća, trudnica počinje da izbegava neke vrste hrane. Ona izbegava jelo od voća, tzv. kavajlua, kako se dete ne bi rodilo sa prevelikim stomakom. Prema tradiciji, ona ne sme da jede ni ribe koje žive u šupljinama koralnog grebena, zbog činjenice da je takve ribe teško izvući iz njihovih tunela, što će, po analogiji, uticati loše na ishod porođaja, jer će bebu takođe biti teško izvući iz stomaka. Trudnicama se takođe se ne preporučuju ni jam, banane, kao ni ribe sa bodljama.
U uznapredovaloj trudnoći seksualni odnosi trudnici su zabranjeni, da „penis ne bi oštetio bebu“. Kada trudnica uđe u 7 ili 8 mesec, u nekim društvima postoji običaj da ona napusti muža i odlazi kod roditelja da se porodi. Ovaj običaj ima svoje utemeljenje u verovanju da će na porođaju biti prisutne vrlo opasne zle sile, a od kojih će jedino roditelji biti u stanju da je zašite. Kolibu u kojoj ona čeka dan porođaja čuvaju muž i rođaci naoružani kopljima, kako bi sprečili zlonamernike da bace čini na nju. U krajevima gde trudnica ne odlazi kod roditelja da se porodi, ona ipak napušta svoj dom i prelazi u posebnu kolibu koju joj pravi muž.
Kad počne porođaj, otac i svi muški ukućani moraju da odu. Porodilja se postavlja u čučeći položaj iznad malog upaljenog ognjišta, kako bi joj pod dejstvom vatre „krv postala tečna“. Zatim se postavlja prostirka na koju bi beba trebalo da padne. Sestra i druge žene pomažu joj, tako što joj podupiru leđa i pridržavaju kolena. Ubičajeno je i da su porodiljina deca takođe prisutna na porođaju, pa na Novoj Gvineji najmlađima niko ne mora da objašnjava „odakle dolaze bebe“. Ako slučajno dodje do komplikacija, stanovnici Nove Gvineje pripisuju ih vradžbinama pod imenom „vatula bam“. Vradžbine, prema verovanju, stegnu matericu toliko jako, da ne može beba da izađe. U tom slučaju se u pomoć poziva vrač koji zna da izgovori posebnu molitvu za izlečenje, a kao pomoćno sredstvo koristi se masaža lišćem lekovite biljke. Interesantan je i metod kojim se rešava problem posteljice koja neće da izađe – babica privezuje kamen za kraj pupčane vrpce, a od porodilje se traži da ustane. Na kraju se pupčana vrpca i posteljica zakopavaju u bašti unutar domaćinstva, kako bi dete postalo „dobar baštovan“. No, u nekim društvima Nove Gvineje sa posteljicom se postupa drugačije – ona se priprema i porodilja je konzumira, što možda, zbog njenog hemijskog sastava, čak pomaže u sprečavanju postporođajne depresije.
Prvih meseci majka i dete borave izolovane u posebnoj kolibi, tik uz plamen vatre, koja, smatra se, ima zaštitno i pročišćujuće dejstvo na porodilju i bebu. Njihov prvi izlazak i obilazak sela obeležava se sitnim poklonima koje dobijaju od saplemenika, a otac deteta priprema gozbu od svinjskog mesa i banana. Ovaj obrok prvo ritualno blagosilja žena-vrač, a zatim se nudi porodilji i gostima. Za vreme izolacije, žena i muž mogu pričati samo kroz vrata. Nikako ne smeju da jedu zajedno, a seksualni odnos je zabranjen bar dok dete ne prohoda. U suprotnom, veruje se, dete bi umrlo. Najčešće, apstinencija traje dok žena ne prestane da doji, što se obično dešava kada dete napuni dve godine.
„Kuvada“ odnosno „muška trudnoća“, jedna je od poznatih karakteristika nekih društava Nove Gvineje. U pitanju je širom sveta rasprostranjen običaj po kome muškarac simulira trudnoću i porođaj u ritualne svrhe, pre svega kako bi na sebe skrenuo pažnju uvek prisutnih zlih sila, i tako zaštitio veoma „ranjivu“ porodilju sa bebom. Kuvada je često praktikovana tokom čitave trudnoće. Čim bi žena otkrila da je trudna, muškarac bi se odvojio od plemena kako bi sebi sagradio kolibu. Tokom čitave trudnoće on bi ostao izolovan od drugih muškaraca u selu. U nekim krajevima, on čak privremeno uzima žensko ime. Pridržava se tabua, tj. zabrana u ishrani na isti način kao i njegova žena. Kada porođaj nastupi, on glumi bolove, stenje, drži se za stomak, napinje se u istom položaju kao i porodilja. Kako bi još uverljivije izigravao porodilju, on utrljava u kožu vrstu koprive od koje mu otiče stomak. A nakon ženinog porođaja, on, kao i prava porodilja, takođe leži i „oporavlja se“, primajući čestitke i negu.
U mnogim ruštvima Nove Gvineje, prvi rođendan deteta obeležava se malom ceremonijom u kojoj se izražava zahvalnost svima koji su doprineli dolasku deteta na svet, pre svega majčinim roditeljima, koji se, paradoksalno, doživljavaju kao najzaslužniji.
Jovana Papan
Izvor: Detinjarije.com
Slični članci koji vas mogu zanimati:
Najnoviji tekstovi iz kategorije: VESTI
Televizije bez obaveze da imaju “kvalitetan” program namenjen deci i mladima
Iako su, prema dosadašnjim podzakonskim aktima, televizije imale obavezu da petinu njihovog sadržaja čini takozvani kvalitetan program (naučno-obrazovni, kulturno-umetnički, dokumentarni i dečji program), ako bude usvojen novi nacrt Pravilnika o...
“Tate Novosađani” kupili medicinsku opremu za Dečju bolnicu od novca koja su sakupila deca
Predstavnik Fondacije Tate Novosađani predao je donaciju Dečjoj bolnici u Novom Sadu u vrednosti od preko 700 hiljada dinara. Sredstva su sakupila deca Predškolske ustanove "Playroom" i Osnovne škole "Ivo...
Danas je Dan planete Zemlje – “Planeta protiv plastike”
Dan planete Zemlje se obeležava od 1971. godine, u čak 150 zemalja sveta, svakog 22. aprila. Cilj ovog dana jeste da se skrene pažnja na probleme ekologije, zagađenja planete, kao...
Muzej iluzija u Beogradu ponovo otvara svoja vrata
Nije iluzija, jedan od najposećenijih muzeja u Beogradu, Muzej iluzija, ponovo otvara svoja vrata u subotu 20. aprila od 12 časova sada u novom, redizajniranom izdanju. U Nušićevoj 11, posetioci...
Nema komentara.