Tag: tradicija

Zašto su važne porodične tradicije za praznike?

U vremenu kada su obaveze i brz tempo života često prepreka zajedničkim trenucima, praznici pružaju priliku da se porodica okupi, opusti i posveti onome što je zaista važno – ljubavi, zajedništvu i zahvalnosti.

Zašto farbamo jaja za Uskrs

U vreme Uskrsa, jaja postaju mnogo više od obične namirnice, pretvaraju se u simbol vere, obnove i trajanja života.

Svetosavke perece – recept i simbolika ovog običaja

Na delu srpskog govornog područja, naročito u Banatu, postoji običaj da se na Savindan mesi i peče tradicionalno pecivo – perece.

Oci – praznik koji podseća na ulogu oca kao oslonca, primera i čoveka koji se stara da porodica bude na okupu

Običaj vezivanja oca i njegovog „drešenja“ poklonima simbolično pokazuje da i on, kao glava kuće, pristaje da se „razveže“ ljubavlju, pažnjom i davanjem.

Materice – to je ona nedelja kada se porodična priča prirodno okrene ka majci, njenoj ulozi, njenoj tišini, njenoj snazi

U kućama gde se čuvaju običaji, Materice imaju poseban zvuk. To je ona nedelja kada se porodična priča prirodno okrene ka majci, njenoj ulozi, njenoj tišini,...

Danas su Detinjci – praznik koji veže porodicu: običaj koji tri nedelje pred Božić podseća na ljubav i slogu

Deca se za ovaj praznik često unapred pripremaju, skupljajući sitan novac ili razmišljajući o simboličnom poklonu kojim će se „otkupiti“.
spot_img

Vesti

„Radi mi to namerno.“ Šta ne vidimo kada ponašanje deteta pretvorimo u karakter

Dete nije problem, iako njegovo ponašanje ponekad jeste. Kako postaviti granicu, razumeti šta se događa i pomoći detetu da postupi drugačije — bez etiketa i bez odustajanja od odgovornosti.

Školska kupovina bez greške: šta zaista treba prvaku?

Polazak u prvi razred sa sobom donosi mnogo uzbuđenja – ali i jedan veliki roditeljski zadatak: nabavku školskog pribora.

Deset godina osnaživanja mladih u riziku za samostalan život kroz Centar „Jaki mladi“

Povodom Međunarodnog dana mladih, 12. avgusta, SOS Dečija sela Srbija podsećaju na važnost sistemske podrške mladim ljudima koji se suočavaju sa životnim izazovima, ističući da su osamostaljivanje, obrazovanje i pristup tržištu rada ključni preduslovi za njihovu punu društvenu uključenost.

Kada tinejdžer napravi „glup izbor“ to znači da njegov mozak radi baš kako treba

Ako mlada osoba veruje da će sistem obezbediti pravedan ishod, njena snažna potreba za osvetom slabi, što daje više prostora prefrontalnom korteksu da preuzme kontrolu.

Znanje i vaspitanje izdvajaju iz mase, trendovi i brendovi utapaju u nju

Deca od roditelja i staratelja dobijaju temelje koji se kroz kasniji proces socijalizacije nadograđuju. Ne možemo, kao podrazumevano, očekivati od njih da u ranoj životnoj dobi pokažu nešto što im nismo pružili kao primer. Piše Marija Bulajić Škuletić, sociološkinja

Pratite nas
na društvenim mrežama