Zašto farbamo jaja za Uskrs

U vreme Uskrsa, jaja postaju mnogo više od obične namirnice, pretvaraju se u simbol vere, obnove i trajanja života.

Iako danas farbanje jaja doživljavamo kao porodičnu tradiciju, ovaj običaj krije slojevitu istoriju koja povezuje drevne civilizacije, religiju i narodno verovanje.

Još u prehrišćanskim kulturama, jaje je predstavljalo kosmički simbol nastanka sveta. Stari Persijanci, Egipćani i Rimljani darivali su obojena jaja tokom prolećnih festivala kao znak buđenja prirode i novog ciklusa života. Ova praksa se kasnije prirodno uklopila u hrišćansku simboliku, gde jaje postaje metafora vaskrsenja: zatvorena ljuska predstavlja Hristov grob, a život koji iz nje izlazi simbolizuje pobedu nad smrću.

- Advertisement -

Kako obojiti jaja u lukovini – stari recept i trikovi baka za najlepša uskršnja jaja


U hrišćanstvu, simbolika jaja neraskidivo je vezana za Isusa Hrista i njegovu žrtvu. Crvena boja, kojom se tradicionalno farba prvo jaje, podseća na prolivenu krv, ali i na radost vaskrsenja.

Postoji zanimljiva legenda o Mariji Magdaleni, koja je rimskom caru Tiberiju poklonila jaje uz vest o Hristovom vaskrsenju. Prema predanju, car je posumnjao u tu vest, rekavši da je to nemoguće, kao što je nemoguće da jaje postane crveno, i upravo tada, jaje u njenoj ruci je pocrvenelo.

Jedan od razloga zašto su jaja postala centralni simbol Uskrsa leži i u srednjovekovnim pravilima posta. Tokom Velikog posta, koji prethodi Uskrsu, vernicima je bilo zabranjeno konzumiranje jaja, pa su se ona gomilala u domaćinstvima. Kako bi ih sačuvali, ljudi su počeli da ih kuvaju i ukrašavaju, a potom daruju ili koriste za praznične običaje.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Detinjarije (@detinjarije)

Kroz istoriju su razvijene i brojne tehnike ukrašavanja jaja. U istočnoj Evropi poznata je umetnost pisanja voskom po jajima, dok su u Srbiji tradicionalne tehnike ukrašavanja lukovinom, travkama i prirodnim bojama.

U nekim krajevima verovalo se da jaja imaju zaštitnu moć. Zakopavala su se u njive radi plodnosti ili čuvala u kući kao amajlija.

- Advertisement -

Posebno mesto u uskršnjoj tradiciji bojenja jaja zauzima „čuvarkuća”, prvo obojeno jaje koje se čuva tokom cele godine. Veruje se da ono štiti dom od nesreće, bolesti i zla, a sledeće godine se zamenjuje novim.

Izvor: magazin.politika.rs

spot_img

Najnovije

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Šta razmak između članova porodice na dečjem crtežu može da nam kaže?

Dečji crteži nisu presuda o porodici, već odraz jednog trenutka, jedne emocije ili jednog doživljaja. Kada ih posmatramo sa radoznalošću, bez osuđivanja i brzih zaključaka, oni mogu postati dragocen način da bolje razumemo svoje dete.

Trener nije tu da stvori šampiona. Tu je da pomogne detetu da postane čovek.

Kada se govori o dečijem sportu, najčešće se priča o rezultatima, medaljama, pobedama i talentu. Međutim, suština sporta u dečijem uzrastu nalazi se na drugom mestu. Piše: Filip Gacić

Slobodna igra: zašto je detetu potrebno vreme u kojem „ne radi ništa“

U svetu u kojem se detinjstvo sve češće ispunjava obavezama, treninzima, radionicama i različitim aktivnostima, lako zaboravljamo jednu važnu stvar: dete se najviše razvija upravo onda kada se igra slobodno.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img