Biljni preparati u trudnoći su potencijalno opasni – ne nasedajte na natpis „prirodno“

Biljne preparate treba nazvati pravim imenom - to su neregulisani, slabo ispitani lekovi sa uglavnom nepoznatim svojstvima.
biljni preparati u trudnoci
Biljni preparati u trudnoći

Piše: Stiven Novela, neurolog, Yale University School of Medicine

Uzimanje preparata na bazi bilja predstavlja potencijalnni rizik tokom trudnoće, pokazuje najnoviji pregled naučnih studija objavljen u časopisu Science, i ne treba im pribegavati olako.

- Advertisement -

Iako je trudnoća zdravo a ne patološko stanje, svaki medicinski tretman trudnice zahteva posebnu pažnju, a isto važi i za majke koje doje. Lekovi i preparati mogu imati negativan uticaj na fetus u razvoju ili novorođenče. Zbog toga se svaki lek za koji nije pouzdano utvrđeno da je bezbedan za trudnice mora izbegavati ili koristiti sa posebnim oprezom. Nekada samo zdravstveno stanje trudnice može ugrožavati plod, pa se pažljivo vaga da li su veće koristi ili štete od određene terapije.

Međutim, kada su u pitanju biljni preparati, često se sav taj razuman oprez napušta na račun bezrazložne vere u bezbednost nečega što u svom nazivu ima reč „biljno“. Pacijenti mnogo puta čak ni ne osećaju potrebu da svog lekara obaveste o uzimanju biljnih preparata. Vekovni marketing stvorio je oreal „zdravlja“ oko svakog proizvoda koji je proizvoljno proglašen „prirodnim“. Što je još gore, industrija biljnih proizvoda je prilično neregulisana a granica između hrane i leka je namerno zamagljena kako bi se kupci držali u zabludi.

Biljni preparati u trudnoći predstavljaju potencijalni rizik za fetus

Mnogi „prirodni“ proizvodi, pa čak i neka hrana, predstavljaju potencijalni rizik za fetus. Supstance koje se nalaze u biljnim preparatima i namirnicama mogu da prođu kroz placentu, pokazuju naučne studije. Čak i ako same supstance ne mogu da dopru do ploda, njihovi metaboliti koji nastaju u crevima to mogu.

Osnovna greška je što se pravi razlika između biljnih preparata i lekova, a ta razlika je veštačka. Iako biljke proizvode „prirodne“ supstance, one su uvek strane ljudskom organizmu i treba ih tretirati sa oprezom, a naročito kada ih konzumiraju trudnice u većim količinama. Kada se biljni proizvod uzima u koncentrovanoj formi, onda je to lek kao i svaki drugi, i može imati neželjena dejstva, kontraindikacije, proći kroz posteljicu ili biti izlučen kroz mleko. Industrija suplemenata vam to neće reći, kao ni da nema pravog nadzora nad proizvodnjom ovih biljih preparata – ne zna se ni koliko su čisti ni da li zaista sadrže doze označene na pakovanju.

Da li su vitamini za trudnoću čisto bacanje para?

Biljne preparate zato treba nazvati pravim imenom – to su neregulisani, slabo ispitani lekovi sa uglavnom nepoznatim svojstvima. Pritom su reklamirani nedokazanim tvrdnjama. Rigorozna naučna ispitivanja pokazala su, na primer, da ginko biloba nema uticaja na pamćenje i demenciju, ehinacea ne pomaže kod prehlada i gripa, glukozamin i hondroitin ne leče artritis, crni kohoš ne umanjuje valunge a testerasta palma nema efekata na stanje prostate itd. Štaviše, i popularni antioksidanti su uglavnom beskorosni, ponekad čak i štetni.

- Advertisement -

Zbog toga što je trudnoća „drugo stanje“, žena koja je trudna ili želi to da postane, mora da bude ekstremno oprezna kada se radi o bilo kojoj biljci, suplementu, hrani i navodnim „supernamirnicama“. Dobrobit najčešće nije dokazana, potencijalna štetnost jeste.

Izvor: Science Based Medicine

spot_img

Najnovije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Fenomen „brejn rota“ osvojio internet – deca se oduševljavaju, a stručnjaci upozoravaju

Balerina Kapučina, Tralalero Tralala, Bombardiro Krokodilo – spoj su naizgled nespojivog: telo devojke, a umesto glave šoljica kafe, plišana ajkula sa tri noge u patikama, avion sa glavom krokodila.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img