Mihail Litvak: Brižni članovi porodice često nanose više štete nego direktni neprijatelji

Poznati ruski psihijatar i psihoterapeut Mihail Litvak istakao je da nam nekada osobe koje su nam najbliže mogu biti najveći neprijatelji, iako to uopšte ne primećuju.

Kako članovi porodice postaju naši neprijatelji? Često postavlljamo sebi ovo pitanje, a pravi odgovor ima ruski psihijatar i psihoterapeut Mihail Litvak.

Poznati ruski psihijatar i psihoterapeut Mihail Litvak istakao je da nam nekada osobe koje su nam najbliže mogu biti najveći neprijatelji, iako to uopšte ne primećuju. Naime, zbog prevelike brige mogu da nam postave granice u nažem razvoju i napredovanju, a koje se veoma teško prevazilaze. Smatra da neki stavovi mogu da nas blokiraju još od malih nogu.

- Advertisement -

– Često brižni članovi porodice nanose više štete osobi nego direktni neprijatelji. Oni blokiraju njen razvoj, čineći za njega ono što bi sam trebalo da uradi za sebe – rekao je psiholog Mihail Litvak, autor poznatog dela „Psihološki aikido“.

Ove reči ruskog stručnjaka zvuče veoma okrutno, a u stvari predstavljaju istinu koju bi svako od nas trebalo dobro da prouči. Najčešće se dešava da vas član porodice na neki način „sabotira“ iz najbolje namere, a da nije ni svestan da to što radi uopšte nije dobro za vas.

Kako se izboriti sa članovima porodice, kada vam se želje i ciljevi mimoilaze?

Roditelji, bake, deke, starija braća, često ometaju razvoj dece, jer pokušavaju da uklope mališana ili tinejdpožera u model ponašanja koji im odgovara. Poslušna deca se neće buniti, prihvatiće nametnuti način života i radiće sve što im se kaže, ali takvi ljudi nikada ne mogu da budu lideri. Kada odrastu, neće umeti da se izbore sa sebe i vrlo lako će drugi moći da utiču na njih. Kako onda da poronađu svoju sreću?

Međutim, ako dete pokuša da se izbori za svoje mišljenje, nailazui na otopor kod roditelja, pa tako oni postaju i njegovi najveći blokatori u razvoju. Takvim postupcima oni ometaju kod svoh mališana azvoj, radost i pozitivne emocije.

Jedna od najtoksičnijih stvari je laž

- Advertisement -

Roditelji nikako ne bi smeli da lažu svoje dete, ma kakva situacija bila u pitanju, jer govorenje neistine stvara veliku konfuziju u glavi. To je ono što dete zbunjuje, sprečava da raste i napreduje – stvara se atmosfera neiskrenosti i dete ulazi u stanje obmane koje ga može pratiti ceo život.

Lažno samopouzdanje

Kada dete uradi nešto pogrešno, a vi mu kažete „dobro je to, nemoj se više mučiti“ – vi mu zapravo dajete lažno samopouzdanje. Dete će biti ubeđeno da ne mora više da se trudi, a kada se suoči sa porazom, razočaraće se. Podjednako je opasno ako sve činite za dete, kradete mu samostalnost i smanjujete njegove sposobnosti.

Izvor: Stil

spot_img

Najnovije

Detinjstvu treba više prirode: pokrenuta kampanja za učionice bez zidova u vrtićima i školama

Kampanja „Nauka koja raste“ poziva građane i kompanije da podrže obrazovno-vaspitni program koji podstiče decu da uče kroz prirodu, igru i istraživanje

O čemu pričate sa decom na kraju školske godine

Jer ono što dete čuje na kraju školske godine često se ne odnosi samo na školu.

Zašto su deca često privučena junacima koji krše pravila?

Kada vidi junaka koji krši pravila, dete ne razmišlja: „Super, i ja ću sada biti bezobrazan.“

Ako je vaše dete je barometar vaše sreće, očekuju vas problemi

Vremenom, kako deca u ovakvim porodicama bivaju starija, taj odnos sa roditeljem doživljavaju kao obavezu i breme sa kojim ne znaju kako izaći na kraj.

Učenice iz Srbije osvojile dve medalje na Evropskoj olimpijadi iz informatike

Evropska olimpijada iz informatike za devojke održana je u Čezenatiku, od 12. do 18. maja, a okupila je 248 takmičarki iz 68 zemalja.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img