„Deca nisu tražila da se rode i ništa ne duguju svojim roditeljima“. Zapravo, po zakonu, duguju!

Prema Porodičnom zakonu, roditelj koji je nesposoban za rad i pri tom nema dovoljno sredstava za izdržavanje, ima pravo na izdržavanje...

Deca od roditelja često imaju velika očekivanja koja se podrazumevaju pod “moranjem”, iako se van odgajanja, školovanja i vaspitanja ne mora ništa. Neretko nije drugačije ni obrnuto – roditelji smatraju da im deca duguju mnogo u budućnosti samim tim što su im podarili život.

Šta se “treba”, a šta “mora”, deli tanka linija koji mnogi ne primećuju, pa se ono što “može, ali nije nužno” lako uobliči u “mora po svaku cenu”. Upravo se o ovome povela rasprava među našim građanima na Tviteru nakon što je jedan korisnik pomenute društvene mreže izneo javno svoje mišljenje u vezi sa tim šta jeste i šta nije dužnost roditelja, odnosno deteta.

- Advertisement -

 

“Srbin nikad neće prihvatiti da:

  • Deca nisu dužna da vam “brišu d**e kad ostarite”

  • Roditelj nije dužan da vam obezbedi nekretninu

  • Babe nisu dužne da vam čuvaju decu. Lepo je ako dobijete pod 2 i 3, ali nije ničija obaveza”,

 

…stajalo je u inicijalnom tvitu koji je ubrzo podstakao mnoge komentare.

Prvo su se javili oni koji mogu da urade komparativnu analizu života u Srbiji i SAD-u.

“Zato se ovde u Americi zna red. Hranio sam te, odgajao i platio ti školovanje, pokušao da ti usadim radne navike još dok si bio tinejdžer terajući te da radiš za džeparac. Ako si nešto naučio, snaći ćeš se. Moja obaveza kao roditelja prema tebi je završena. Sada je sve na tebi.“

Neki su svesno iz konteksta izvukli problem koji je, nažalost, čest na našim prostorima, a tiče se “vraćanja usluge” roditeljima zbog toga što su nas odgajali i čuvali.

- Advertisement -

“Problem je kad se to predstavlja kao transakcija: ja sam ti dao/dala zivot i ti si dužan da mi vratis. Neki roditelji pate od mentaliteta zrtve i prakticno nabijaju detetu krivicu sto je rodjeno, pa ako neko tretira svoje dete kao stoku, onda ne moze mnogo da ocekuje zauzvrat.“

Potom su se javili oni koji bolje poznaju pravo i zakone, pa su nas podsetili da smo je naša propisana obaveza, zapravo, da brinemo o roditeljima kad onemoće.

“Deca su dužna i prema zakonskom uređenju da se brinu o roditeljima. A, inače, ako se ne brinu, roditelj može da ih isključi i iz nužnog dela nasledstva, tako da onog pod dva bukvalno ne bude ništa, tj. ode nekom desetom, pa i državi.“

“Zakon kaže da deca jesu obavezna da obezbede stare roditelje. Moj kolega išao na sud. Tužio ga otac. Određena alimentacija i plus još brdo nekih obaveza”, navela je primer jedna devojka, a onda nas podsetila kako glasi i pomenuti zakon.

“Prema Porodičnom zakonu roditelj koji je nesposoban za rad i pri tom nema dovoljno sredstava za izdržavanje, ima pravo na izdržavanje od punoletnog deteta, odnosno od maloletnog deteta koje stiče zaradu ili ima prihode od imovine, srazmerno njegovim mogućnostima”.

Na kraju svih mišljenja, zakona, ubeđenja i priča, mnogi su se usaglasili u jednom, a to je da ne bi mogli da zanemare svoje stare i bespomoćne roditelje i ostave ih bez nege i novčane pomoći. Jer, ljudski je pomoći čoveku u nevolji, a kamoli kada je to neko ko nam je podario život i očuvao kada mi to sami nismo mogli.

- Advertisement -

Izvor: Oaza znanja

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img