Dece upola manje nego starih

U proteklih pet godina broj najmlađih stanovnika u Srbiji smanjen je za 40.000

Autor: Katarina Đorđević

Broj starih u Srbiji gotovo je dvostruko veći od broja mališana, svedoče najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku: u našoj zemlji živi svega 867.412 dece do 14 godina i čak 1.428.254 osobe starije od 65 godina. Unicef je nedavno objavio alarmantan podatak da je od 2011. do 2016. godine broj dece u Srbiji smanjen za skoro 40.000. To znači da u zemlji danas živi skoro 25 odsto dece manje u odnosu na poslednji popis stanovništva, sproveden 2011. godine. Zanimljiva polna statistika govori da u Srbiji živi oko 30.000 dečaka više nego devojčica, a očekivana dužina života dece rođene u prošloj godini iznosi 73 godine za dečake i 78 godina za devojčice. Međutim, lekari s pravom strahuju za zdravstvenu budućnost sadašnjih beba. Naime, procene Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut” govore da će svako treće danas rođeno dete imati šansu da oboli od dijabetesa. Podaci koji svedoče o fizičkoj neaktivnosti i nepravilnoj ishrani sadašnje dece više su nego poražavajući – više od 60 odsto dece nema nikakvu fizičku aktivnost, redovno se rekreira tek svako četvrto dete, a čak 80 odsto dece ne jede dovoljno povrća. Svako šesto dete svakodnevno jede pretežno masnu hranu.

- Advertisement -

– Položaj dece u Srbiji bolji je nego pre deset godina – smrtnost novorođenčadi i male dece smanjena je za polovinu, a broj dece koja se upisuju u školu povećan. Međutim, svako treće dete u Srbiji živi u riziku od siromaštva, svako peto nije primilo sve vakcine predviđene kalendarom imunizacije, a trećina dece mlađe od pet godina nema adekvatnu ishranu. Predškolsko obrazovanje jedna je od najslabijih karika u lancu edukacije mališana. Naime, svega polovina dece iz opšte populacije ide u vrtić, a taj procenat je još manji kada je reč o deci iz marginalizovanih slojeva društva. Podaci govore da obdanište pohađa samo devet odsto najsiromašnije dece i šest odsto mališana iz romskih naselja. Osim toga, skoro 80 odsto dece koja žive u ustanovama imaju smetnje u razvoju –istakao je direktor beogradske kancelarije Unicefa Mišel Sen Lo.

Iako Srbija ulaže dosta u obrazovanje dece, stručnjaci Unicefa procenjuju da je trećina učenika od 15 godina i dalje funkcionalno nepismena. Svako dete koje napusti obrazovanje a ne stekne diplomu srednje škole državu košta između 40.000 i 70.000 evra, jer se gubi prihod od poreza, a mora više da se ulaže u socijalna davanja. Čelnici ove agencije UN za brigu o deci skreću pažnju na činjenicu da u apsolutnom siromaštvu živi čak 102.784 mališana u Srbiji, a svako treće dete prima dečji dodatak. O nemaštini roditelja ilustrativno svedoči podatak da čak trećina dece u Srbiji mlađe od tri godine nema barem tri dečje knjige u porodičnoj biblioteci, a to važi čak za 64 odsto najsiromašnije dece.

Zabrinjava i podatak da više od 40 odsto roditelja u Srbiji veruje da je „batina iz raja izašla” i koristi nasilne metode disciplinovanja koje veoma negativno utiču na razvoj mališana. Ovaj procenat još je veći u romskim porodicama, u kojima se čak 66 odsto dece „vaspitava” uz pomoć batina. I digitalno nasilje predstavlja sve veću pretnju mališanima u Srbiji – podaci govore da je svako treće dete doživelo neku vrstu neprijatnosti u virtuelnom svetu.

– Brine nas učestalost dečjih brakova – skoro 60 odsto devojčica iz romskih naselja uda se pre 18. godine, što je slučaj sa sedam odsto ženske dece iz opšte populacije. Jedna od pet romskih devojčica stupi u brak pre 15. godine, a statistika govori da je broj dečjih brakova u porastu – zaključuje Mišel Sen Lo. Čelnici Međunarodne organizacije „Save the childen” nedavno su skrenuli pažnju na statistiku da više od četiri procenta dece osnovnoškolskog uzrasta ne ide u školu. Čak 9,5 odsto dece između 5. i 14. godine u našoj zemlji uključeno je u dečji rad – od prosjačenja do rada u poljoprivredi, a na hiljadu dece šestoro umre do pete godine života od bolesti koje se mogu sprečiti. Sve su ovo podaci zbog kojih Srbija zauzima 46. mesto od 175 država sveta na ovogodišnjem Indeksu o prekinutom detinjstvu, koji svake godine objavljuje ova međunarodna organizacija za brigu o deci.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Šta deca pamte nakon dana provedenog sa porodicom

Deca neće pamtiti da li je sto bio savršeno postavljen, da li je roštilj bio uspešan ili da li je plan dana ispoštovan.

Kako odgajiti odraslog: Veštine kojima svaki mladi čovek treba da ovlada

Džuli Litkot Heims, autorka bestselera Njujork tajmsa "Kako odgajiti odraslog", dugogodišnja dekanka Stanforda, odgovara na pitanje koje veštine svaki osamnaestogodišnjak treba da ima

Prvi maj – Praznik rada i simbol borbe za radnička prava

Prvi maj, poznat širom sveta kao Međunarodni praznik rada, ima duboke korene u borbi radnika za osnovna prava i dostojanstvene uslove rada.

Prva nedelja maja u školama u Srbiji – BEZ kontrolnih, pismenih i ispitivanja. ”Pokušaj da se prosveta vrati vaspitnoj ulozi stavljajući DETE ispred puke...

Pravilnici o kalendarima obrazovno-vaspitnog rada osnovnih i srednjih škola za školsku 2025/2026. godinu, nedelja od 4. do 8. maja 2026. godine, obeležava se kao Nedelja sećanja i zajedništva

Iskra Ilić predstavlja Srbiju u međunarodnom svemirskom projektu

Tokom više od godinu dana, Iskra je, zajedno sa više od 100 devojaka iz Srbije, učestvovala u zahtevnom obrazovnom programu koji je obuhvatao preko 20 oblasti matematike, fizike i programiranja, sa posebnim fokusom na inženjerstvo i razvoj satelita.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img