spot_img
spot_img

Diplomirana bubašvaba

Obavezno srednje obrazovanje je totalni promašaj

Piše: dr Željka Buturović, psiholog

Uveliko se radi na tome da srednjoškolsko obrazovanje u Srbiji postane obavezno. Ovo je potpuno pogrešna ideja u čijoj osnovi je konfuzija između znanja i diploma.

- Advertisement -

Probleme koji nastaju na ovaj način sam već objasnila na primeru višeg obrazovanja, pa da se previše ne ponavljam. Svako sa malo boljim pamćenjem, ili sa decom u osnovnoj školi, zna da već i gradivo petog razreda predstavlja izazov za odredjeni broj učenika. Sve što može da se očekuje od škole, za odredjen broj ljudi, je da ih opismeni. I to uopšte nije mala stvar, niti je treba uzimati zdravo za gotovo – u tom istom petom razredu i dalje ima dece koja su nesigurna u čitanju. Više nego što bi se pomislilo.

Ostatak akademskih znanja, koja su jako duboka i komplikovana ali i neophodna za funkcionisanje civilizacije, su van dometa mnogih. Ne treba misliti ni da, ako neko ne može da ide u gimanziju, neka bar završi neku stručnu školu. Ni te škole nisu nimalo lake, niti su ta zanimanja trivijalna. Daleko je od toga da svako može da bude vodoinstalater ili medicinska sestra.

Dakle, nisu svi ljudi sposobni da završe srednju školu. Odnosno, nisu svi ljudi sposobni da završe srednju školu vrednu završavanja. Jasno je da se razvodjavanjem kriterijuma svako može dogurati do diplome srednje škole, pa i više toga. U SAD su sportski timovi na koledžima to doveli do savršenstva pa se jednom neko hvalio da bi i “bubašvabu mogao da dovede do fakultetske diplome”. To se postiže izborom najlakših ispita pod režimom velikog broja izbornih predmeta karakterističnom za osnovne studije u Americi. Na taj način su svi njihovi profesionalni igrači fudbala fakultetski obrazovani, pa čak i navode imena svojih univerziteta pre svake utakmice.

Obavezno srednje obrazovanje nije ništa drugo do put do dr Bubašvabe. Imaćemo na papiru veće procente obrazovanih, ali će zato sve diplome imati manju vrednost, pa će magistrature i doktorati zauzimati mesto srednjoškolskih i fakultetskih diploma. Tako se stiže do konobara i taksista sa fakultetima i doktora nauka na minimalcima. Što je najgore, sve je ovo već vidjeno pa nećemo moći ni da se tešimo time da nismo znali kuda ovo vodi.

Izvor: Specijalno vaspitanje

spot_img
spot_img

Najnovije

„Bojim se škole“: Kako razgovarati sa predškolcem o onome što ga čeka od 1. septembra?

Možda strah neće nestati posle jednog razgovora. Dete će se možda istom pitanju vraćati više puta, naročito kako se 1. septembar bude približavao.

DECA ALGORITMA: KAD DIGITALNE PLATFORME POSTANU SAPUTNICI ODRASTANJA

Veštačka inteligencija i algoritmi nastaviće da oblikuju svet u kojem će odrastati nove generacije. Ipak, budućnost nije unapred određena. Ona zavisi od toga da li ćemo decu učiti samo kako da koriste tehnologiju ili i kako da razumeju njen uticaj.

Jovana Papan: Roditelji nemaju mnogo uticaja na izbirljivost, ali izbirljivost ima uticaja na njih

Izbirljivo jedenje smatra se jednom od “najnaslednijih” osobina u detinjstvu

Završni ispit za osmake koji nisu polagali u junu, od 17. do 19. avgusta

Učenici osmog razreda osnovnih škola, koji iz različitih opravdanih razloga nisu polagali završni ispit u junskom roku, moći će da polažu testove od 17. do 19. avgusta, saopštilo je Ministarstvo prosvete.

Ljudi koji su se osećali voljeno imali su roditelje koji su radili ove tri stvari

Često su upravo svakodnevne, naizgled male stvari, ono što dete pamti i što kasnije oblikuje njegovo samopouzdanje, osećaj sopstvene vrednosti i način na koji gradi odnose sa drugima.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img