Hranjenje bočicom je pravo svake žene

Nacionalni savet za porodilje je saopštio da žene mogu da se suoče sa neočekivanim pritiscima porodice, prijatelja, pa čak i ljudi koje jedva poznaju, kako god da odluče da hrane bebu.

Ako žena odluči da ne doji dete to je njeno pravo i mora biti poštovano, nova je poruka babicama u Britaniji.

Kraljevski koledž babica izdao je novo i jasno saopštenje: „Posle saveta, obuke i uputstava, mora se pružiti podrška ženi koja odluči da dete hrani formulom uz pomoć flašice“.

- Advertisement -

Iako je dojenje najbolje rešenje, neke žene se zaista muče kada pokušavaju da doje bebu i teško im je da izdrže u tim pokušajuma, navodi se u saopštenju.

Važno je informisati ih i podržati njihovo pravo da mogu da biraju kako će da hrane dete.

Nacionalni savet za porodilje je saopštio da žene mogu da se suoče sa neočekivanim pritiscima porodice, prijatelja, pa čak i ljudi koje jedva poznaju, kako god da odluče da hrane bebu.

Tako su mame koje doje decu često suočene sa neverovatnim pritiscima, savetima i ograničenjima gde, kako, koliko često i dugo bi trebalo da doje decu. Isto se tako majke koje decu hrane formulama stalno susreću sa osudama okoline ili krivicom, posebno ako su ranije planirale da će dojiti.

Univerzitet u Liverpulu radio je istraživanje na više od 1.600 novopečenih mama 2016. godine. Od njih 890 koje su davale deci formulu, 67 odsto je reklo da se oseća krivom zbog toga, 68 odsto se osećalo stigmatizirano, a 76 odsto je imalo osećaj da moraju da brane svoj izbor da ne doje dete nego da ga hrane formulom.

Ne toliko loše, ali ipak loše, osećale su se i mame koje doje, posebno one koje su deci povremeno davale i formulu.

- Advertisement -

Istraživačica doktorka Viktorija Falon, iz odeljenja za psihologiju objašnjava : „Istraživali smo kako se žene osećaju i otkrili da majke koje su isključivo dojile dete, a zatim prestale najčešće osećaju krivicu, a one koje dete ne doje od rođenja najčešće se osećaju stigmatizirano.

Dojenje, flašica ili oboje

Mame u Britaniji najređe doje od svih evropskih mama.

Iako mnoge mame pokušaju da doje, manje od polovine istraje u tome u prvih 6 nedelja starosti bebe. Podaci pokazuju da još oko 1% odustaje u narednih pola godine.

Stručnjaci preporučuju, da kada god je moguće, mame doje bebe isključivo prvih pola godine života bebe, a potom dojenje nastave makar do druge godine, postepeno uvodeći i ostalu hranu u jelovnik.

Ipak, kako će decu hraniti, svakako mora da bude ženin izbor, kažu u Kraljevskom koledžu babica.

- Advertisement -

Izvršni direktor Gil Valton kaže : „Kraljevski koledž babica veruje da žene moraju da budu centar brige, a u svemu kada je reč o o materinstvu, trebalo bi da joj pomognu babice i ostalo osoblje, tako što će ih informisati i poštovati njihov izbor.

Ako i posle svih potrebnih informacija i podrške u dojenju žena ipak odluči da ne doji ili da deci dodaje formulu uz dojenje njen izbor se mora poštovati.

Primetili smo da neke žene ne žele ili ne mogu da doje, pa moraju da se oslone na formule. Neophodno im je pružiti pomoć u tome, da bezbedno da sterilišu flašice i savetovati ih kako da i one uživaju u hranjenju i razviju bliskost i nežnost prema svojoj bebi“.

Doktorka Falon smatra da je savet u pravom smeru dobar korak, ali da je zabrinuta jer postojeće strategije za promociju dojenja ne podržavaju dovoljno mame i mogu da izazovu negativna osećanja.

„Ne možemo da osporimo zdravstvene prednosti dojenja, ali Velika Britanija je jedna od zemalja u kojima se žene najteže odlučuju da doje iako mnoge od njih kažu da to žele. Žene moraju biti podržane da doje i praktičnim i emotivnim savetima“, upozorava Falon.

Izvor: Danas

spot_img

Najnovije

Šta je svesna prisutnost i kako može da unapredi mentalno zdravlje

Postoji verzija tebe, za 10 godina od sada, koja te moli da malo više uživaš u ovom trenutku - poruka koju bi svako trebalo da dobije

Istraživanja o genima dokazala da su žene mnogo više podložne depresiji od muškaraca

U istraživanju australijskog Instituta za medicinska istraživanja QIMR Berghofer otkriveno je 16 genetskih varijanti koje su u vezi sa depresijom kod žena i – osam kod muškaraca.

Dr Čekerinac: Depresija postaje bolest broj jedan — empatija se svela na lajkove

– Mi smo konstantno u stanju stresa i svi psihički poremećaji povezani su sa stresom. Cela planeta, kada pogledate – ratovi, bombardovanja, nemiri, elementarne nepogode… Stres je postao naš stalni pratilac.

Svetski dan mentalnog zdravlja 2025: Mentalno zdravlje u humanitarnim krizama

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra, sa ciljem da se podigne svest o značaju mentalnog zdravlja i pruži podrška svima koji se bore sa emocionalnim, psihološkim i socijalnim izazovima.

Nastavnik harmonike iz Niša Predrag Jovanović dobitnik nagrade „Prosvetitelj 2025“

Fondacija „Alek Kavčić“ proglasila pobednika srpskog konkursa „Prosvetitelj“ za 2025. godinu

Pratite nas

KOMENTARI

1 Komentar

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img