Istraživači navode da su petogodišnjaci ozbiljno navučeni na štetne digitalne sadržaje

Mozak neurotipične dece mlađe od pet godina prolazi kroz ubrzanu fazu razvoja, zbog čega je posebno zabrinjavajuće to što veliku grupu ove dece nenamerno izlažemo ogromnim količinama štetnog digitalnog sadržaja

Mozak neurotipične dece mlađe od pet godina prolazi kroz ubrzanu fazu razvoja, zbog čega je posebno zabrinjavajuće to što veliku grupu ove dece nenamerno izlažemo ogromnim količinama štetnog digitalnog sadržaja, koji remete taj ključni period, navodi se u izveštaju britanskog Centra za socijalnu pravdu (CSJ).

Uticaj ovog masovnog, nekontrolisanog procesa već se oseća, tvrde istraživači CSJ-a – deca pate od „anksioznosti i poremećaja spavanja“ zbog naleta niskokvalitetnih video-zapisa i drugog sadržaja na društvenim mrežama, prenosi Futurism.com.

- Advertisement -

Druga istraživanja pokazala su da deca koja koriste društvene mreže postižu lošije rezultate na testovima pamćenja i čitanja, kao i da produženo vreme provedeno pred ekranom izaziva depresiju i zavisničko ponašanje u svim starosnim grupama.

„Ovo istraživanje je duboko zabrinjavajuće„, izjavio je lord Džon Neš, član britanskog Doma lordova i bivši državni sekretar za škole, navodi CSJ u izveštaju.

„S obzirom na to da se stotine hiljada dece mlađe od pet godina sada nalazi na ovim platformama, deca koja još nisu naučila da čitaju izložena su sadržajima i algoritmima dizajniranim sa ciljem da navuku odrasle, to bi trebalo sve da nas zabrine“, istakao je on.

CSJ je svoj rad zasnovao na izveštaju britanskog regulatornog tela za komunikacije (Ofcom) iz maja 2025. godine, koje je istraživalo stavove britanskih roditelja i navike njihove dece kada je reč o medijima.


Moje starije dete je gledalo YouTube pa je propričalo na vreme – zašto da ne puštam mlađem detetu koje još nije progovorilo?


Ofkom je utvrdio da otprilike jedno od petoro dece uzrasta od tri do pet godina samostalno koristi društvene mreže, kao i da je četvrtina dece od osam do devet godina koja igraju igre na internetu stupila u kontakt sa strancima u tim interaktivnim okruženjima, što ih čini popularnim mestima za predatore koji vrebaju decu.

Isti Ofkomov izveštaj pokazao je da je 37 odsto anketiranih roditelja priznalo da njihova deca od tri do pet godina imaju pristup društvenim mrežama, što je zapanjujući porast u odnosu na ionako visokih 29 odsto pre oko tri godine.

- Advertisement -

CSJ je tu brojku uzeo, primenio populacione proračune i procenio da je reč o 814.000 britanske dece koja sada „prže mozak“ najglupljim memovima i video-klipovima.

„Zabrinuti smo zbog porasta anksioznosti i identitetskih kriza povezanih sa konstantnom stimulacijom ekranima, dok škole izveštavaju o padu koncentracije i pogoršanom ponašanju pod uticajem onlajn normi“, naveli su istraživači.

CSJ stoga preporučuje da se starosna granica za korišćenje društvenih mreža podigne na 16 godina, da škole zabrane mobilne telefone na nastavi i da se pokrene nacionalna kampanja za podizanje svesti o opasnostima koje vrebaju na društvenim mrežama i o uticaju upotrebe interneta na javno zdravlje.

Izvor: Euronews.rs/Tanjug

spot_img

Najnovije

Detinjarije 2025: šta je privuklo najviše pažnje čitalaca

Pogledajte koji su tekstovi na Detinjarijama u 2025. godini bili najčitaniji i najzanimljiviji publici, šta se najviše delilo i komentarisalo

Špijuniranje deteta – danas skoro uobičajena aktivnost

Stalni nadzor ne može da se opravdava merom zaštite bezbednosti. To izaziva anksioznost kod školaraca ili adolescenata, ličnost se ne razvija slobodno

Kad san postane borba: šta znači kada se dete stalno budi?

Noćna buđenja, plač i odbijanje da spava samo su česta faza u razvoju dece. Nije “problematično ponašanje” – već način na koji dete izražava strah, anksioznost ili umor. Evo šta roditelji treba da znaju i kako im možete pomoći.

„Sve je OK“ — Online podrška za mentalno zdravlje mladih i njihovih porodica

Uz stručne tekstove, interaktivne sadržaje i SOS podršku, portal „Sve je OK“ pruža mladima siguran prostor da razumeju svoja osećanja i potraže pomoć kada im je potrebna.

Digitalni detoks: Kako povratiti vreme, fokus i mir

U svetu konstantnih notifikacija i beskrajnog skrolovanja, naš mozak ulazi u začarani krug dopamina, stresa i iscrpljenosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img