Istraživači navode da su petogodišnjaci ozbiljno navučeni na štetne digitalne sadržaje

Mozak neurotipične dece mlađe od pet godina prolazi kroz ubrzanu fazu razvoja, zbog čega je posebno zabrinjavajuće to što veliku grupu ove dece nenamerno izlažemo ogromnim količinama štetnog digitalnog sadržaja

Mozak neurotipične dece mlađe od pet godina prolazi kroz ubrzanu fazu razvoja, zbog čega je posebno zabrinjavajuće to što veliku grupu ove dece nenamerno izlažemo ogromnim količinama štetnog digitalnog sadržaja, koji remete taj ključni period, navodi se u izveštaju britanskog Centra za socijalnu pravdu (CSJ).

Uticaj ovog masovnog, nekontrolisanog procesa već se oseća, tvrde istraživači CSJ-a – deca pate od „anksioznosti i poremećaja spavanja“ zbog naleta niskokvalitetnih video-zapisa i drugog sadržaja na društvenim mrežama, prenosi Futurism.com.

- Advertisement -

Druga istraživanja pokazala su da deca koja koriste društvene mreže postižu lošije rezultate na testovima pamćenja i čitanja, kao i da produženo vreme provedeno pred ekranom izaziva depresiju i zavisničko ponašanje u svim starosnim grupama.

„Ovo istraživanje je duboko zabrinjavajuće„, izjavio je lord Džon Neš, član britanskog Doma lordova i bivši državni sekretar za škole, navodi CSJ u izveštaju.

„S obzirom na to da se stotine hiljada dece mlađe od pet godina sada nalazi na ovim platformama, deca koja još nisu naučila da čitaju izložena su sadržajima i algoritmima dizajniranim sa ciljem da navuku odrasle, to bi trebalo sve da nas zabrine“, istakao je on.

CSJ je svoj rad zasnovao na izveštaju britanskog regulatornog tela za komunikacije (Ofcom) iz maja 2025. godine, koje je istraživalo stavove britanskih roditelja i navike njihove dece kada je reč o medijima.


Moje starije dete je gledalo YouTube pa je propričalo na vreme – zašto da ne puštam mlađem detetu koje još nije progovorilo?


Ofkom je utvrdio da otprilike jedno od petoro dece uzrasta od tri do pet godina samostalno koristi društvene mreže, kao i da je četvrtina dece od osam do devet godina koja igraju igre na internetu stupila u kontakt sa strancima u tim interaktivnim okruženjima, što ih čini popularnim mestima za predatore koji vrebaju decu.

Isti Ofkomov izveštaj pokazao je da je 37 odsto anketiranih roditelja priznalo da njihova deca od tri do pet godina imaju pristup društvenim mrežama, što je zapanjujući porast u odnosu na ionako visokih 29 odsto pre oko tri godine.

- Advertisement -

CSJ je tu brojku uzeo, primenio populacione proračune i procenio da je reč o 814.000 britanske dece koja sada „prže mozak“ najglupljim memovima i video-klipovima.

„Zabrinuti smo zbog porasta anksioznosti i identitetskih kriza povezanih sa konstantnom stimulacijom ekranima, dok škole izveštavaju o padu koncentracije i pogoršanom ponašanju pod uticajem onlajn normi“, naveli su istraživači.

CSJ stoga preporučuje da se starosna granica za korišćenje društvenih mreža podigne na 16 godina, da škole zabrane mobilne telefone na nastavi i da se pokrene nacionalna kampanja za podizanje svesti o opasnostima koje vrebaju na društvenim mrežama i o uticaju upotrebe interneta na javno zdravlje.

Izvor: Euronews.rs/Tanjug

spot_img

Najnovije

Zubić vila – mala čarolija koja pomaže deci da lakše prihvate odrastanje

Zubić vila je deo dečje mašte, ritual koji donosi uzbuđenje i način da se jedan mali gubitak pretvori u nešto lepo i posebno.

Kada je dete spremno da ostane samo kod kuće? Stručnjaci kažu da godine nisu presudne

Roditelji često traže „magični broj”. Da li je to osam? Deset? Dvanaest? Zanimljivo je da u mnogim zemljama zakon ne određuje minimalni uzrast deteta za ostajanje kod kuće bez nadzora.

Oskudan fond reči otežava savladavanje školskog gradiva

Sve slabiji rezultati na testovima iz Srpskog jezika na Maloj maturi predstavljaju ozbiljan problem celom našem društvu, a ne samo nastavnicima Srpskog jezika, zbog toga što ukazuju na smanjivanje sposobnosti učenika da uče, pa čak i da misle.

Na današnji dan je rođen Nikola Tesla, čovek koji je osvetlio svet

Poznato je da je Nikola Tesla imao mnoge neobične i nesvakidašnje navike, ali se veruje da je većinu njih praktikovao kako bi mu mozak bolje radio.

Na bake oduvek miriše detinjstvo. One su majstorice koje čistom emocijom boje dane, a kasnije sećanja i ušuškavaju ih toplinom svog zagrljaja.

Najukusnija jela, najlepši raspusti, savladana životna lekcija, savet zlata vredan – sve to nosi bakin pečat. Piše Marija Bulajić Škuletić

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img