Jesenji raspust može da počne krajem sledeće sedmice

Od ponedeljka srednje škole u šest gradova radiće po kombinovanom modelu, a od subote svi osnovci i srednjoškolci mogu biti na devetodnevnoj pauzi od školskih obaveza. – Zvanični podaci potvrđuju konstantan porast broja đaka obolelih od kovida 19

Sve je više dece zaraženo virusom korona. Najteže kliničke slike beleže se i kod malih i mladih pacijenata, koji dišu uz pomoć respiratora. Inficirani mališani i omladina jesu prenosioci bolesti koja uporno preti. Zato je naročito pod lupom rad školskih kolektiva, a najodgovorniji za javno zdravlje i obrazovanje intenzivno promišljaju o mogućim izmenama modela nastave pa i školskog kalendara ne bi li se prekinuo lanac širenja zaraze. Dileme o eventualnom prelasku škola na onlajn rad u predstojećem periodu, na kom nivou preduniverzitetskog školstva je to svrsishodno, kao i o produžetku jesenjeg raspusta za sve osnovce i srednjoškolce u državi – nisu razrešene. Očekuje se da će odluke o tome biti donete početkom sledeće nedelje na sednici Kriznog štaba.

Mnogi članovi tog tela saglasni su da bi valjalo da predstojeća pauza u radu učenika i nastavnika bude malo duža nego što je planirano važećim školskim kalendarom. Razmišlja se da jesenji raspust, predviđen 11. i 12. novembra, obuhvati ne samo ta dva, nego sve dane od ponedeljka do petka, druge sedmice novembra. Računajući i vikende, u tom slučaju, škole ne bi radile ukupno devet dana, od 6. do 14. novembra. Ako takva odluka bude doneta, na predah od školskih obaveza đaci i prosvetni radnici faktički će otići već krajem sledeće nedelje.

- Advertisement -

Izvesno je da će od ponedeljka, prvog novembra, po kombinovanom modelu nastavu pohađati srednjoškolci u 115 škola u šest lokalnih samouprava, što je za pet škola u dva grada više nego ove sedmice. Odlukom Tima za praćenje i koordinisanje preventivnih mera u radu škola (Tim za škole), i sledeće nedelje dan za danom na nastavi u školskim i virtuelnim učionicama po grupama smenjivaće se srednjoškolci u Beogradu, Vrnjačkoj Banji, Šapcu i Nišu, a po istom modelu učiće i njihovi vršnjaci u Kuli i Velikom Gradištu.

Zvanični podaci svedoče da je od početka oktobra konstantno, ali ne i drastično, povećanje broja registrovanih slučajeva zaražavanja osnovaca i srednjoškolca. Poslednji presek, objavljen juče, pokazuje da je od 21. do 28. oktobra ukupno obolelo 4.388 dece i mladih, školskog uzrasta od šest do 18 godina. To je za svega 16 evidentiranih slučajeva više nego prethodne nedelje, a inače najviše u jednoj sedmici otkako resorno Ministarstvo prosvete objavljuje ove podatke oslanjajući se na statistiku Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut”.

Pri donošenju odluka Tim za škole analizira i druge pokazatelje epidemijske situacije, među kojima su i brojke o inficiranim đacima i nastavnicima koje stižu iz škola. Epidemiolog dr Predrag Kon, član Kriznog štaba, javno je pohvalio sistem praćenja koji postoji u školama, ali je rekao i da se podaci koji stižu iz škola razlikuju od onih koji stižu iz laboratorija jer roditelji ne prijavljuju sve slučajeve.

– Jasno je da neko ne prijavljuje, ali to nije dovoljan razlog da bismo mogli da razmišljamo o potpunom prebacivanju škola na onlajn nastavu. A tek kad se uvedu kovid propusnice 24 sata, ima smisla produžavati raspust – zaključak je dr Kona.

Da epidemijska situacija u školama, po brojevima, i dalje nije alarmantna, čemu u prilog govori i podatak da je trenutno zaraženo manje od 0,6 odsto dece školskog uzrasta, ukazao je Branko Ružić, ministar prosvete i član Kriznog štaba.

U okviru sveobuhvatnih mera sprečavanja širenja zaraze kovidom 19, istakao je Ružić juče u razgovoru za RTS, traga se i za merama koje bi smanjile ulazak virusa u obrazovni sistem, a među njima su uvođenje onlajn nastave i produžavanje jesenjeg raspusta, ali odluke nisu donete. Prema najavama ministra, i te mere će se razmatrati na sednici Kriznog štaba početkom iduće nedelje.

- Advertisement -

– Ukoliko se još neke mere budu predložile i usvojile, mislim da će to biti jedna simbioza dve ili tri mere koje će služiti i da se poveća broj vakcinisanih, da se napravi pauza i da se smiri rast brojeva – ukazuje Ružić.

Upitan da li očekuje da će lanac transmisije biti prekinut produžavanjem raspusta i da li je to dovoljno, odgovorio je potvrdno.

– Taj lanac transmisije se ne događa u obrazovnom sistemu, nego u opštoj populaciji, van obrazovnog sistema. Pauza će pomoći da se i primena kovid propusnica iskoristi na najbolji mogući način i da se vide efekti njihovog uvođenja u porastu broja vakcinisanih, jer je tu srž problema. Srž problema ne može biti u obrazovnom sistemu i u deci, već isključivo u tome da li imamo svest, individualnu odgovornost i solidarnost, da vakcine treba iskoristiti da bismo ovu pošast pobedili. Mislim da je najvažnije da pozovemo građane da konačno shvate da je vakcina jedini način da izađemo na zelenu granu. Ako to ne shvatamo, nama će stalno mutirati neki soj i stalno će biti dovoljno manevarskog prostora da se to događa i da dolazi do zaražavanja – naglašava Ružić.

Testiranje učenika – problem mentaliteta i odgovornost roditelja

I testiranje učenika na određenom uzorku u školama bilo je ideja o kojoj su najodgovorniji za javno zdravlje javno diskutovali kao o načinu očuvanja redovne nastave. Uvođenje brzih provera antigenskim testovima u đačkom krugu, kako su nadležni pojašnjavali, pružilo bi dodatne relevantne informacije o širenju virusa u školskoj populaciji. Pomoglo bi da se stekne realnija slika i odluke o radu škola ne donose samo na osnovu podataka koji se odnose na opštu populaciju, jer oni nisu nužno odraz epidemijskih kretanja u školskom krugu.

Na pitanje „Politike” da li se, i ako jeste zašto, odustalo od uvođenja testiranja učenika, iz prosvetnog vrha kratko kažu samo da: – O zdravstvenim merama ne može da odlučuje Ministarstvo prosvete, već nadležne zdravstvene institucije.

- Advertisement -

O testiranju đaka upitan ministar prosvete Branko Ružić, uživo na nacionalnoj televiziji, podseća da se o tome govorilo krajem avgusta i u septembru, ocenjuje da je to „i stvar svesti i odgovornosti roditelja”. Naglasio je da on lično u testiranju učenika ne vidi bilo kakav problem.

– Kada smo opipali puls javnosti o tome, doživeli smo salvu uvreda. Dakle nismo govorili o vakcinaciji, što takođe nije sporno, barem za decu od 12. godine. Smatram da imamo i problem mentaliteta – ukazao je Ružić.

Na pitanje kako da se utiče na roditelje koji ne prijavljuju da su im deca zaražena, istakao je da „ukoliko takvih roditelja ima, to nije predmet rada Ministarstva prosvete”.

– Takvo neodgovorno ponašanje zaista zaslužuje određenu sankciju, a mi ne sankcionišemo roditelje – zaključio je Ružić.

Izvor: Politika

spot_img

Najnovije

Kako da dobijete posao ako nemate iskustva

U današnjem svetu, nepostojeće radno iskustvo ne znači nužno da ne možete da obezbedite posao tokom intervjua.

Neobične poštanske pošiljke kroz istoriju

Pošta je oduvek bila ključna za komunikaciju i trgovinu, ali postojali su i pojedinci koji su testirali njene granice na krajnje nesvakidašnje načine.

4 najvažnije greške koje svako dete treba da napravi – i morate da ga pustite

Naši roditeljski instinkti ponekada prave medveđu uslugu deci. U kojim situacijama klince treba pustiti da greše?

Sećanja Detelinaraca na Musu: Slatkiši i anegdote koje su mnogima obeležile detinjstvo

I sadašnje i nekadašnje Detelinarce veoma je pomerila vest da je preminuo čuveni Musa, koji je decenijama bio simbol ovog gradskog kvarta. Poželeli su da podele sećanja na svog divnog komšiju, koga su svi mnogo poštovali i voleli.

Mali: Vlada obezbedila dodatnih 12,01 milijardi dinara za visoko obrazovanje

Na današnjoj sednici, Vlada Srbije donela je rešenje kojim se obezbeđuje 12,01 milijardi dinara za visoko obrazovanje i studentski standard, saopštilo je Ministarstvo finansija.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img