Kako da znate da li radite previše za svoju decu?

Ako roditelj uvek podseti svoje dete da uradi domaći zadatak da ne bi zaboravilo ili dobilo lošu ocenu u školi, uradio za dete nešto što samo trenutno može biti od pomoći. Greške i doživljavanje neuspeha su bitna životna iskustva.

Upravo ako svaki put ponesete detetu zaboravljeni kaput (ili ručak , ili domaći ), dete neće doživeti neprijatno iskustvo u vidu gladi bez užine, hladnoće bez kaputa ili sramoćenja bez domaćeg zadatka, i neće biti motivisano da sledeći put ispravi grešku i ponese sa sobom sve što mu treba.

Greške i doživljavanje „neuspeha“, razočarenje ili nelagodnost, su bitna životna iskustva koja pružaju mogućnost za decu da nauče kako da rade bolje i da vežbaju nove veštine. Sasvim je prirodno da roditelji žele da poštede decu ovih neprijatnih iskustava, ali time im ne pomažu na duge staze. Time ih ne čine samostalnima i odgovornima već ih ohrabruju da se opuste a “mama će već sve ispraviti”.

- Advertisement -

Tako ih nenamerno lišavaju prilike da uče i vežbaju važne životne veštine dok su još u okrilju porodice.

Postoji još jedna velika mana ovakvog roditeljstva: stalno roditeljsko zalaganje može postati izvor svađe i sukoba na relaciji roditelj – dete. Roditelj stalno podseća dete da radi svoj domaći zadatak, a dete odugovlači, govori “kasnije ću” i pruža otpor, upravo zato jer zna da pored roditelja sigurno neće zaboraviti. Podsetiće ga on još sijaset puta.

Ako se pronalazite u svemu navedenom, obratite pažnju na sve stvari koje radite za svoju decu i zapitajte se:

  1. Zašto ja ovo radim?
  2. Da li su u stanju da to urade za sebe? ( ako nisu, naučite ih.)
  3. Šta će se desiti ako ne uradim to za nji?

Eksperimentišite tako što nećete raditi neke stvari koje obično radite i neka znaju unapred da ne bi trebalo da očekuju previše od vas.

Evo kako to može da izgleda u praksi ,ako uzmemo domaći kao primer:

„Džejmi, ja sam jedina/jedini koja brine o tvom domaćem zadatku, i stalno te podsećam na njega. Mislim da si dovoljno odgovoran da se sam setiš da uradiš domaći zadatak i bez mojih podsećanja i zato sam odlučila/odlučio da prestanem da te opominjem (fer upozorenje). Ako zaboraviš ili prosto nećeš da uradiš, biće to samo tvoj problem. I to problem takve vrste, da ako potraje, može itekako da ti upropasti i znanje i ocene.  Naravno, ako imaš bilo kakvih nedoumica ili poteškoća oko zadataka, znaš da uvek možeš da me pitaš.“
To može biti zastrašujuća promene za dete, ali zamislite koliko strašnije posledice će trpeti u budućnosti ako ne nauče da preuzmu odgovornost za sebe i svoje obaveze.

- Advertisement -

 

Prevela: Jasmina Jovanović

Izvor: Psychology Today

 

spot_img

Najnovije

Detinjarije 2025: šta je privuklo najviše pažnje čitalaca

Pogledajte koji su tekstovi na Detinjarijama u 2025. godini bili najčitaniji i najzanimljiviji publici, šta se najviše delilo i komentarisalo

Špijuniranje deteta – danas skoro uobičajena aktivnost

Stalni nadzor ne može da se opravdava merom zaštite bezbednosti. To izaziva anksioznost kod školaraca ili adolescenata, ličnost se ne razvija slobodno

Kad san postane borba: šta znači kada se dete stalno budi?

Noćna buđenja, plač i odbijanje da spava samo su česta faza u razvoju dece. Nije “problematično ponašanje” – već način na koji dete izražava strah, anksioznost ili umor. Evo šta roditelji treba da znaju i kako im možete pomoći.

„Sve je OK“ — Online podrška za mentalno zdravlje mladih i njihovih porodica

Uz stručne tekstove, interaktivne sadržaje i SOS podršku, portal „Sve je OK“ pruža mladima siguran prostor da razumeju svoja osećanja i potraže pomoć kada im je potrebna.

Digitalni detoks: Kako povratiti vreme, fokus i mir

U svetu konstantnih notifikacija i beskrajnog skrolovanja, naš mozak ulazi u začarani krug dopamina, stresa i iscrpljenosti.

Pratite nas

KOMENTARI

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here

SLIČNI ČLANCI KOJI VAS MOGU ZANIMATI:

spot_img